Kao i život općenito, i onaj poslovni sastoji se od uspona i padova. Jedna mudra izreka čak kaže da su usponi uglavnom teški i postepeni, dok su padovi nagli. Tako je to i u gospodarskom životu Varaždinske županije, u kojoj je kroz proteklih mjeseci bilo i jednog i drugog.

Ako je, primjerice, suditi po podacima iz statističkog poslovnog registra o porastu broja registriranih pravnih osoba u ovoj županiji od 5,9 posto na godišnjoj razini, onda je to i svojevrsni znak dinamičnije gospodarske aktivnosti. No, broj obrta i slobodnih zanimanja je u padu od dva posto. S jedne strane poslovna je scena ojačana, a s druge oslabljena. U globalu, bila bi to solidna četvorka, barem što se tiče novih izleta u svijet poduzetništva. Kako će oni završiti, pokazat će, dakako, vrijeme.

Između opstanka i odstrela

Koncem ožujka u ovoj županiji je prema posljednim podacima službene statistike bilo  ukupno registriranih 7.852 pravnih osoba ili 436 više nego u isto vrijeme lani. Najveći broj registriranih pravnih osoba su trgovačka društva kojih je evidentirano 5.413 ili 7,7 posto više. Među njima i onih aktivnih bilo je za sedam posto ili njih 229 više, a radilo ih je ukupno 3.523. Istodobno, obrta i onih iz slobodnih zanimanja bilo je 2.503, a to je 50 manje u odnosu na isto razdoblje godinu prije. Sve u svemu, na gospodarskoj sceni ove županije proteklih mjeseci bilo je živo. Uz one dugovječnije, pojavili su se i neki novi poslovni subjekti, no neki su nestali, potvrđujući tezu o varljivosti uspjeha, a on se temelji u postizanju minimalne dobiti i izbjegavanju neuravnoteženih ili pretjeranih gubitaka. Oni koji opstaju očito se drže tog pravila, znajući vjerojatno da u protivnom slijedi odstrel koji trenutno čeka  i 147 poduzetnika ove županije čiji su računi zbog neplaćenih dugova blokirani više od 120 dana!

Licem u lice s poslovnim padom

Kad dugovi dođu na naplatu, a novaca nema na vidiku, onda je to najčešće i početak poduzetničkog pada. Koncem ožujka s tim su problemom muku mučila i 602 poslovna subjekta iz ove županije čiji su računi bili blokirani zbog neplaćenih, a dospjelih potraživanja. Kako je objavila FINA, njihovo dugovanje prema vjerovnicima iznosilo je tada oko 204 milijuna kuna. Iako je broj blokiranih na godišnjoj razini bio manji za 11 posto, a ukupni dug za 61 milijun kuna, daleko od toga da su postojeći problemi zanemarujući. Dapače, svojevrsna su kočnica na putu ubrzanja poduzetničkih procesa, barem za one koji čekaju da im se plati isporučena roba ili usluga. Kako i koliko brzo će se naplatiti od poduzetnika koji po sili zakona odlaze u stečaj jer su u blokadi dulje od 120 dana, a takvih je trenutno u ovoj županiji, ponovimo, 147, tek će se vidjeti. Oni zajedno duguju 76,6 milijuna kuna. Prema državnom proračunu za naplaćene poreze dužni su 16 milijuna, lokalnim proračunima oko milijun, a ostalim vjerovnicima nešto više od 59 milijuna kuna.

Neuspjeh je kad ni za plaće nema

Iako je u razvijenom svijetu nezamislivo, hrvatska je stvarnost da neki poslodavci ne plaćaju radnike. Prema posljednjoj i ažuriranoj evidenciji Porezne uprave 937 poslodavaca s ukupno 3.930 zaposlenih svojim radnicima od siječnja do ožujka, tri mjeseca uzastopno,  nisu isplatili plaće. Iz Varaždinske županije takvih je bilo 13 ili 1,4 posto, s jednim do pet zaposlenih. No, ovaj popis neisplatitelja plaća ne sadrži podatke o poreznim obveznicima koji nisu, iako su trebali, dostavili obrazac JOPPD odnosno izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja, kao ni o onima koji su prikazali neisplatu plaća, ali ne tri mjeseca uzastopno. Također, na popisu nisu poslodavci koji su prikazali isplate plaća u tekućoj godini prema zakonskoj regulativi, ali nisu isplatili plaće za razdoblja prije 2014. odnosno prije uvođenja računovodstvenog obrasca JOPPD. Kad bi sve to bilo objedinjeno i popis neisplatitelja plaća u ovoj županiji bio bi, nažalost, puno veći.

U očekivanju inovativnosti

Nakon što je u proteklom tromjesečju na gospodarskoj sceni Varaždinske županije bilo uspona, padova, drugo možda i donese više dobrih, a manje loših „gospodara“. Naime, bio bi to dobar temelj za veći rast i kvalitetniji razvoj. Inače, prema ekonomskoj teoriji samo one kompanije koje, s jedne strane, strateški razvijaju snažne potencijale uspjeha, a s druge u svakodnevnom operativnom radu zadržavaju likvidnost, mogu se nazvati uspješnima. Izostane li to, kompanija gubi svoj smisao opstojnosti. U svemu tome, pak, presudna je uvijek nova inovativnost koja danas distancira uspješne poduzetnike od neuspješnih. Kamo sreće za opći napredak da je uspješnih što više.

Ključne riječi: gospodarstvo, trgovačka društva,

Komentari

26.05.2017. 10:41h Zadnja izmjena: 26.05.2017. 10:45