Za razliku od prošlih mjeseci, lipanj na tržištu rada - prema podacima HZZ-a - nije donio praktički nikakve promjene, tako da se broj nezaposlenih sada ustalio na 3913 osoba. A stvar postaje još čudnija kad shvatimo da se radi o jeku sezone - kada inače pada nezaposlenost.

Dakle, preciznim jezikom brojki - u Varaždinu i Ivancu je došlo do blagog pada nezaposlenih za ukupno 13 osoba, u Ludbregu je broj ostao nepromijenjen, Novi Marof bilježi porast od 1 osobe i Cestica od 12. Tako da na kraju kad se sravnaju svi ovi plusevi i minusi dobijemo navlas istu brojku nezaposlenih u prethodna 2 mjeseca.

Gdje su sezonci?

Sezonsko zapošljavanje - bilo na moru ili u poljoprivredi i prehrambenoj industriji - bio je trend uobičajen tijekom ljetnih mjeseci i tada je znalo doći do značajnog pada nezaposlenosti. Naravno, stvari bi se vraćale na staro već na jesen, ali je ljeto na radu mnogima doslovce pomogalo da uopće prežive. Teško je iz ovih brojki do kraja dokučiti što se dogodilo sa sezoncima, ali na temelju informacija koje se mogu čuti i u medijima, postoji nekoliko mogućih objašnjenja za ovu - mogli bismo to i tako reći - propast sezonskog zapošljavanja.

  • Prvo je objašnjenje da su sezonci u potpunosti izgubili interes za rad kod naših poslodavaca. Žalopojke ugostitelja - poglavito onih na moru - već su davno poznate i ove brojke, ako ništa drugo, kažu kako gotovo nitko iz našeg kraja nije otišao raditi na moru tijekom sezone. Čistačice, konobari i slični deficitarna su roba u našoj županiji, nerado se javljaju i na ponude za stalno zaposlenje, a kamoli na sezonske poslove.
  • Drugo je objašnjenje ono o kojemu smo već u više navrata govorili - sve je manje zapošljivih među nezaposlenima. Veliki dio njih ili su prestari ili nemaju potrebna znanja ili, nerijetko, nemaju interesa tražiti posao. Sezonski posao uvijek je spadao u one teže i slabije plaćene - tako da ne čudi mali broj onih koji su se na njega odlučili.
  • Treće je objašnjenje da su mnogi sezonski radnici jednostavno otišli u Njemačku ili neke druge zemlje gdje se za podjednako težak rad ipak dobije puno više novaca. Odlazak naših u inozemstvo nije ništa čudno i imamo podatke da "gastarbajteri" imaju udio od gotovo 50% u padu nezaposlenosti.
  • Jedan dio ljudi zaposlio se sezonski, ali na crno - što bi moglo značiti da su neki poslodavci tako iskoristili prigodu da ne povećaju izdatke za rad, ali da radnik, makar nominalno, dobije više novca. Za sezonce je krajnje upitna svrha odvajanja za mirovinsko osiguranje - jer teško da će ikada takvim radom stvarno i zaraditi mirovinu.

Vjerojatno je svako od ova 4 objašnjenja samo djelomično, a možda postoji i neki peti, nama još nepoznat faktor. Bilo kako bilo - sezonski rad među ljudima našeg kraja doživio je potpuni kolaps, a to ujedno znači i znatno smanjeno punjenje državnog proračuna. Ova sezona je, čini se, izgubljena i sada se nadležni moraju jako pozabaviti s time što će biti sljedeće godine.

Ključne riječi: nezaposlenost, sezonski rad,

Komentari

15.07.2017. 18:04h Zadnja izmjena: 15.07.2017. 18:08

Foto: Ilustracija