Kroz različite naknade, članarine, pristojbe i ine namete iz gospodarstva je lani izvučeno 5,2 milijarde kuna, a iz džepova građana 3,8 milijardi. Ukupno, devet milijardi za 213 neporeznih davanja, tzv. parafiskalnih nameta, te još 253,4 milijuna za 334 različitih upravnih pristojbi.

Prema nedavnoj objavi Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, hrvatski poduzetnici i građani plaćaju 547 različitih naknada, a sve to stoji 9,3 milijarde kuna, što tereti 2,8 posto bruto domaćeg proizvoda. I puno previše za slabo hrvatsko gospodarstvo i osiromašene ljude!

Vlada je najavila rezove, s ciljem da se u tri godine parafiskalni nameti smanje za 20 do 30 posto. Za početak, objavljen je Registar neporeznih davanja u 2016. i to bi trebala biti baza za rezanje.Što i kako, tek će se vidjeti.  Barem znamo koliko je cijena parafiskalijakoje plaćaju poduzetnici i građani. Izdvajamo 20 višemilijunskih.

1.Naknada za poticanje proizvodnje el. energije iz obnovljivih izvora energije

Kroz tu naknadu od poduzetnika je lani naplaćeno 724,9 milijuna kuna, a od građana 514,7 milijuna kuna. Na računHrvatskog operatera tržišta energije, a prema Zakonu o tržištu električne energije uplaćeno je nešto više od 1,2 milijarde kuna, namijenjenih za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora.

2. Naknada za pravo uporabe radiofrekvencijskog spektra

Plaćanje ove naknade proizlazi iz Zakona o elektroničkim komunikacijama, a sredstva se slijevaju u državni proračun. Obveznici su poduzetnici – operateri, a njihova uplata iznosila je lani ukupno 689,3 milijuna kuna. 

3. Naknada za ambalažu i ambalažni otpad te gospodarenje otpadnom ambalažom 

Obveznici su pravne i fizičke osobe, proizvođači i trgovci koji na tržište stavljaju proizvode pakirane u ambalažu. Naknada proizlazi iz Zakona o gospodarenju otpadom, a plaća se ovisno o vrsti i težini ambalažnog materijala.Ubire je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji je odpoduzetnika lani naplatio 517 milijuna kuna.

4. Naknada za uređenje voda

Temeljem Zakona o financiranju vodnog gospodarstva kroz ovu naknadu poduzetnici su lani platili 488,5 milijuna kuna, dok je građane stajala 310,6 milijuna. Ukupno je ubrano 799,1 milijuna kuna.Prihod je Hrvatskih voda, a namijenjena je za preventivne, redovite i izvanredne obrane od poplava; gradnju građevina za osnovnu melioracijsku odvodnju itd.

5. Naknada za uporabu javnih cesta pri registraciji vozila

Kroz tu naknadu poduzetnici su platili lani 311,6 milijuna kuna, a građani 663 milijuna kuna. Inkasirano je ukupno 974,9 milijuna kuna. Obveznici su vlasnici motornih i priključnih vozila, a naknada se plaća godišnje i prihod je županijskih uprava za ceste 

6. Članarina turističkoj zajednici

Plaćanje članarine obveza je poduzetnika koji obavljajuugostiteljsku, turističku i s njima povezane djelatnosti.Obračunava u rasponu od 0,0068 do 0,1700 % ukupnih prihoda te ovisno o djelatnosti kojom se poduzetnik bavi. Lani je poduzetnike ta članarina stajala ukupno 218 milijuna kuna.

7. Naknada za korištenje voda

Obveznici su pravne i fizičke osobe i građani koji zahvaćaju vodu, koriste vodnu snagu za proizvodnju energijete isporučuju vodne usluge javne vodoopskrbe. Proizlazi iz Zakona o vodama, a prihod je Hrvatskih voda. Poduzetnicu su koz tu naknadu lani platili 210 milijuna kuna, a građani 554 milijuna, ukupno 764 milijuna kuna.

8. Naknadazbog neispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom

Zbog neispunjavanja te obveze koja proizlazi iz Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, poslodavci su lani u državni proračun uplatitli 188,7 milijuna kuna. 

9. Posebna naknada za okoliš na vozila na motorni pogon 

Proizlazi iz Zakona o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a plaćaju jepravne i fizičke osobe, vlasnici ili ovlaštenici prava na vozilima na motorni pogonprilikom registracije vozila.Prihod je FZOEU-a, kojem su poduzetnici lani platili 164 milijuna kuna, a građani 28,9 milijuna kuna, ukupno 193 milijuna kluna.

10. Naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma

Pravne i fizičke osobe s osnova te naknade platile su lani ukupno 162,7 milijuna kuna. Temelji se na Zakonu o šumama, a predstavlja prihod Hrvatskih šuma, s namjenom biološke obnove, gospodarenja šumama na kršu, izgradnje šumskih prometnica itd. 

11. HRT pristojba

Poduzetnike je lani stajala 154,7 milijuna kuna, dok su građani uplatili više od milijardu kuna. HRT je ukupno temeljem pristojbe prihodovala1,19 milijardi kuna. Obveza proizlazi iz Zakona o HRT-u, a obuhvaća mjesečnu pristojbu od 80 kuna za građane, dok poduzetnici plaćaju po svakom vozilu.

12. Članarina HGK-u

Sukladno Zakonu o Hrvatskoj gospodarskoj komori članstvo u toj instituciji obvezno je za sve pravne osobe- poduzetnike.Mjesečna članarina kreće se od 42 kune do 3.973 kune, ovisno o vrijednosti aktive, broja zaposlenih i ukupnog prihoda. HGK je lani od poduzetnika ubrala ukupno 138,6 milijuna kuna.

13. Naknada gospodarenja EE otpadom 

Izvorište ove naknade je u Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, a obveznici plaćanja su pravne ili fizičke osobe koje stavljaju na tržište EE otpad. Naknada iznosi 2,25 kuna po kilogramu, a prihod je Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i služi za pokrivanje troškova odvojenog sakupljanja i obrade EE otpada. Poduzetnike je ona lani stajala 132,9 milijuna kuna.

14. Spomenička renta

Obveznici su pravne i fizičke osobekoje obavljaju propisane gospodarske djelatnosti u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturnopovijesne jezgre. Plaća se s dvije osnove, 0,05 % ukupnih prihoda te između 1-4 kune po m2, ovisno o području na kojem se obavlja djelatnost.Kroz tu rentu poduzetnici su lani platili 99,6 milijuna kuna, namijenjenih za zaštitu i očuvanje kulturne baštine.

15. Naknada gospodarenja otpadnim vozilima 

Plaća se za masu motornog vozila umanjenu za masu vozača (75 kg) i masu goriva (40 kg), a jedinična naknada iznosi 0,60 kn/kg. Obveznici supravne ili fizičke osobekoje uvoze ili proizvode vozila i stavljaju ih na tržište.Poduzetnici su kroz tu naknadu uplatili lani 62,1 milijun kuna, a građani 28,3 milijuna.Naračun FZOEU-a uplaćeno je 90,4 milijuna kuna.

16. Naknada za zaštitu voda

Proizlazi iz Zakona o financiranju vodnog gospodarstva, a obvezu plaćanja imaju pravne i fizičke osobe koje ispuštaju otpadne vode i koje proizvode ili uvoze mineralna gnojiva te ih stavljaju na tržište.Prihod je Hrvatskih voda, a lani je s osnova te naknade prihodovano ukupno 284,6 milijuna kuna, od čega su poduzetnici platili 78 milijuna, a građani 211 milijuna kuna.

17. Vodni doprinos

Plaćanje proizlazi iz Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva, a obveznici supravne ili fizičke osobe u čije ime se gradi građevina.Doprinos naplaćuju Hrvatske vode koje su od poduzetnika lani naplatile 56,6 milijuna kuna, a od građana 235 milijuna, ukupno 311,9 milijuna kuna.

18. REGOS naknada

Temeljem te naknade koju REGOS naplaćuje od obveznih mirovinskih društava za vođenje jedinstvenog računovodstva osobnih računa njihovih članova prema Zakonu o središnjem registru osiguranika, u državni proračun slilo se lani 52,7 milijuna kuna.

19.Naknada za nadzor financijskih institucija

Obveznici plaćanja te naknade su osiguravajuća, leasing, faktoring, investicijska i slična društva,kreditne institucije, burze, mirovinski fondovi itd. Prihod ubire HANFA, a s te osnove lani je naplatila 45,7 milijuna kuna.

20. Članarina HOK-u

Zakonu o obrtu propisuje obvezno članstvo obrtnika u toj instituciji.Svaki mjesec obrtnici uplaćuju članarinu čiji se izračun temelji na 2% osnovnog odbitka sukladno Zakonu o porezu na dohodak. Od članarine je HOK prihodovaolani ukupno 42,2 milijuna kuna.

Ključne riječi: parafiskalni nameti, poduzetnici,

Komentari

16.03.2017. 15:19h Zadnja izmjena: 16.03.2017. 15:28

Foto: ilustracija