Početkom prošloga stoljeća u Hrvatskoj je bilo svega 8,5 posto nezasijanih oranica, a u Varaždinskoj županiji više od 90 posto stanovništva živjelo je od poljoprivrede.Danas je stanje sasvim drukčije.Više od četvrtine hrvatskih oranica je nezasijano, poljoprivredna proizvodnja od 2009. pala je za petinu, a poljoprivreda je postala slaba karika nacionalnoga i regionalnoga gospodarstva. U Varaždinskoj županiji oko 60 posto obiteljskih poljoprivrednih gospodarstavaostvaruje godišnji bruto prihod manji 60 tisuća kuna.

Hrvatska poljoprivreda je na izdisaju, pa tako i ona u Varaždinskoj županiji. Prije nekih petnaest godina njezin je udjel u reginalnom bruto domaćem proizvodu bio 13 posto i od tada se stalno smanjuje, a prema posljednjim podacima službene statistike iznosi oko pet posto. Preslika je to stanja poljoprivrede u cijeloj zemlji koja danas proizvodi svega 40 posto potrebne nam hrane, dok  je Austrija, primjerice, na 80 posto.Inače, u prvih deset lanjskih mjeseci uvezli smo hrane u iznosu od 13,7 milijardi kuna, a vrijednost izvezene bila je oko osam milijardi kuna. Godinu prije, hrvatski uvoz hrane iznosio je 16 milijardi kuna, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 58 posto. Ne čudi stoga sve glasnije upozorenje ekonomista i poljoprivrednih stručnjaka o nužnom ostvarenju samodostatnosti domaće proizvodnje, barem najpotrebnijih poljoprivrednih proizvoda, te jačanju izvoza kako bi bio već od uvoza.

Prevlast ima OPG, a u EU ih je 12 milijuna

Prema posljednim podacima iz Upisnika poljoprivrednika, u Hrvatskoj je 178.747 poljoprivrednih proizvođača, a 97 posto ima status obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Iz Varaždinske županije u Upisniku je njih oko devet tisuća, od kojih 8.790 čine obiteljska poljoprivredna gospodarstva, 127 je obrta, 100 trgovačkih društava, 10 zadruga, a 12 je u kategoriji ostalih. Od ukupnog broja hrvatskih poljoprivrednika nešto više od trećine nalazi se u šest sjeverozapadnih županija gdje se najvećim dijelom proizvodnja odvija kroz obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Ukupno ih je 55.734, najviše u Zagrebačkoj županiji, s udjelom od 28 posto, a slijedi Koprivničko-križevačka (19,8%) te Varaždinska čiji je udjel 15,8 posto. Njezin resurs s kojim danas raspolaže u poljoprivredi čini oko 30 tisuća hektara obrađenog zemljišta, ukupni stočni fond od oko 21. tisuće grla te oko pet tisuća pčelinjih košnica. Sve skupa, premalo za konkurentnost i u domaćim, a kamoli na europskom tržištu s12 milijuna poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava!

Male parcele – uteg većoj proizvodnji

U Varaždinskoj županiji, kao i u cijeloj zemlji, gorući problem poljoprivrede su male parcele, najviše do tri hektara.U tom pogledu, unatoč dosadašnjim i najavljenim poticajima, proces okrupnjavanja (komasacije) zemljišta ide sporo.Inače, prosječna veličina poljoprivredne čestice na razini Hrvatske je 2,4 hektara,što je šest puta manje od europskog prosjeka. I otuda proizlaze veliki problemi za hrvatsku poljoprivredu, jer intenzivno bavljenje njome zahtijeva, između ostalog, i velike površine zemljišta, u ratarstvu, kažu stručnjaci, čak iznad 70 hektara, a u stočarstvu oko 20 hektara, ističući da se danas manje od 15 posto hrvatskih poljoprivrednih gospodarstava nalazi u toj kategoriji. Što se Varaždinske županije tiče, prema nacionalnom sustavu identifikacije zemljišnih parcela tzv. ARKOD-u, 67 posto poljoprivrednih gospodarstava raspolaže s najviše do tri hektara zemlje, dok nešto više od trećine njih ima između tri i dvadeset hektara obradivih površina, a tek oko dva posto je u kategoriji vlasništva od 20 do 100 hektara zemlje. Posljedica je to dugotrajne zapuštenosti hrvatske poljoprivrede u cjelini koja je s nizom hendikepa ušla u EU i nikako da ih  se oslobodi.

Mladi i dalje bježe sa sela

Poljoprivrednom proizvodnjom na hrvatskom selu bave se uglavnom stariji ljudi. U Varaždinskoj županiji od ukupno oko devet tisuća poljoprivrednih proizvođača različitih pravno ustrojbenih oblika, gledano po nositelju poljoprivredne proizvodnje, njih 35,8 posto su u dobi od 65 i više godina, a kod OPG-ova taj je postatak čak 37 posto. Oko četvrtine njih je u dobi od 50 do 60 godina starosti, 17 posto ih ima između 40 i 50, a tek devet posto nositelja poljoprivredne proizvodnje ima manje od 40 godina.Privući mlađe u poljoprivredu i zadržati ih na selu, a da oni u svemu tome vide i perspektivu, ozbiljan je izazov za sve razine vlasti. Što se Varaždinske županije tiče, u prilog tome ide i predviđenih 25 milijuna kuna bespovratnih poticaja do 2020. za podizanje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnjekroz više programa.S obzirom da sada oko 60 posto OPG-ova ostvaruje godišnji bruto prihod manji 60 tisuća kuna, možda u tom pogledu ipak nešto krene naviše i nabolje. S takvim rasporedom snaga, ostaje tek tapkanje u mjestu i daljnje urušavanje poljoprivrede.

Komentari

17.01.2017. 09:01h

Foto: ilustracija / Žetvene svečanosti u Trnovcu