pripremili smo vam analizu

SVE ŠTO MORATE ZNATI Startna ekonomska pozicija RH i Varaždinske županije 2017. (1)

Objavljeno: 05.01.2017. 19:49

Zadnja izmjena: 05.01.2017. 20:17

Bruto domaći proizvod kao reprezentativan pokazatelj nacionalne ekonomije nastavio je u 2016. uzlaznu putanju započetu godinu prije kad je prvi putnakon šest godina krize zabilježen blagi oporavak hrvatskoga gospodarstva, uz rast od 1,6% na godišnjoj razini.

U prvom tromjesečju 2016., u odnosu na isto prethodne godine, BDP je realno bio veći za 2,7%; u drugom je ostvaren rast od 2,8%, a u trećem od 2,9%.  Pozitivan doprinos rastu gospodarstva kroz prva tri tromjesečjadošao je od strane domaće i inozemne potražnje. Među sastavnicama domaće potražnje, pozitivan utjecaj dolazi poglavito iz potrošnje kućanstava koja je u odnosu na ista tromjesečja godinu prije rasla između 3,1 i 3,4 posto. Na području inozemne potražnje, pozitivan doprinos rastu dolazi od izvoza roba i usluga, u prvom tromjesečju realnih 7,2%, u drugom nešto usporenijih 4%, a u trećem 6,3%. Uvoz roba i usluga, u odnosu na ista tromjesečja prethodne godine, u prvom bilježi rast od 6,1%, u drugom od 7,3%, a u trećem 6%. Bruto investicije u fiksni kapital, promatrano prema istim razdobljima prethodne godine, u prvom tromjesečju rastu realno 4,3%, u drugom postižu rast od 6,5%, a u trećem nešto usporeniji od 2,9%, što se sve smatra ohrabrujućim pokazateljem. Inače, prema zadnjim procjenama Europske komisije hrvatsko gospodarstvo će u 2016. rasti 2,6%, temeljem rasta potrošnje, investicija i dobre turističke sezone. Hrvatska narodna banka, pak, prognozira rast BDP-a u 2016. za 2,8%, očekujući 2017. ubrzanje na 3%, a glavni generatori rasta bili bi osobna potrošnja i investicije.

Varaždinska županija u hrvatskom BDP-u ostvaruje udjel od 3,4 posto, čime je zauzela sedmo mjesto na ljestvici sastavljenoj od 21. županije.Na razini, pak, 14 županija Kontinentalne Hrvatske, Varaždinska zauzima četvrto mjesto.

Deflacijska  2016.

Nakon što je u 2015. prosječna godišnja razina potrošačkih cijena bila za 0,5% niža u odnosu na godinu prije,  deflacijski trendovi nastavljeni su i u 2016., no četiri zadnja mjeseca zabilježen je pad godišnje stope inflacije, pa je ona u studenom usporila na negativnih0,2%, s -0,5% u listopadu. U kumulativnom razdoblju  od jedanaest mjeseci, potrošačke cijene su prosječno za 1,2% niže u odnosu na isto razdoblje godinu prije. No, isključe li cijene energije i prehrane koje u košarici potrošačkih cijena čine oko 40%, temeljna godišnja stopa inflacije zabilježila je kroz to razdoblje blagi rast od 0,3% godišnje. Godišnji pad potrošačkih cijena prisutan je već treću godinu zaredom, a ove je dodatno potaknut smanjenjem cijene plina. Polagani oporavak cijena na svjetskom tržištu, poglavito sirove nafte i hrane, trebao bi se preliti i na domaće cijene, što bi prosječnu stopu inflacije u 2017.  moglo vratiti na pozitivu.

26-mjesečni rast postrošnje

Promet od trgovina na malo u listopadu  2016. zabilježio je realan rast na godišnjoj razini od 5,3%, što je ujedno i najveća godišnja stopa rasta od rujna 2007. Inače, potrošnja raste već uzastopnih 26 mjeseci. Analitičari očekuju nastavak pozitivnih trendova u trgovini na malo, a tome u prilog ide izostanak inflacijskih pritisaka, što bi se moglo, kažu, pozitivno odraziti kroz veći raspoloživi dohodak i osobnu potrošnjukoja bi potom doprinijela i očekivanom rastu BDP-a.

Udjel trgovine u područnom gospodarstvu Varaždinske županije je oko 14%. U djelatnosti trgovine na veliko i malo registrirano je 1.498 pravnih osoba od kojih je aktivno njih 865.U sektoru trgovine radi oko 6.600 ljudi.

Komentari