Bruto domaći proizvod kao reprezentativan pokazatelj nacionalne ekonomije nastavio je u 2016. uzlaznu putanju započetu godinu prije kad je prvi putnakon šest godina krize zabilježen blagi oporavak hrvatskoga gospodarstva, uz rast od 1,6% na godišnjoj razini.
U prvom tromjesečju 2016., u odnosu na isto prethodne godine, BDP je realno bio veći za 2,7%; u drugom je ostvaren rast od 2,8%, a u trećem od 2,9%. Pozitivan doprinos rastu gospodarstva kroz prva tri tromjesečjadošao je od strane domaće i inozemne potražnje. Među sastavnicama domaće potražnje, pozitivan utjecaj dolazi poglavito iz potrošnje kućanstava koja je u odnosu na ista tromjesečja godinu prije rasla između 3,1 i 3,4 posto. Na području inozemne potražnje, pozitivan doprinos rastu dolazi od izvoza roba i usluga, u prvom tromjesečju realnih 7,2%, u drugom nešto usporenijih 4%, a u trećem 6,3%. Uvoz roba i usluga, u odnosu na ista tromjesečja prethodne godine, u prvom bilježi rast od 6,1%, u drugom od 7,3%, a u trećem 6%. Bruto investicije u fiksni kapital, promatrano prema istim razdobljima prethodne godine, u prvom tromjesečju rastu realno 4,3%, u drugom postižu rast od 6,5%, a u trećem nešto usporeniji od 2,9%, što se sve smatra ohrabrujućim pokazateljem. Inače, prema zadnjim procjenama Europske komisije hrvatsko gospodarstvo će u 2016. rasti 2,6%, temeljem rasta potrošnje, investicija i dobre turističke sezone. Hrvatska narodna banka, pak, prognozira rast BDP-a u 2016. za 2,8%, očekujući 2017. ubrzanje na 3%, a glavni generatori rasta bili bi osobna potrošnja i investicije.
Deflacijska 2016.
Nakon što je u 2015. prosječna godišnja razina potrošačkih cijena bila za 0,5% niža u odnosu na godinu prije, deflacijski trendovi nastavljeni su i u 2016., no četiri zadnja mjeseca zabilježen je pad godišnje stope inflacije, pa je ona u studenom usporila na negativnih0,2%, s -0,5% u listopadu. U kumulativnom razdoblju od jedanaest mjeseci, potrošačke cijene su prosječno za 1,2% niže u odnosu na isto razdoblje godinu prije. No, isključe li cijene energije i prehrane koje u košarici potrošačkih cijena čine oko 40%, temeljna godišnja stopa inflacije zabilježila je kroz to razdoblje blagi rast od 0,3% godišnje. Godišnji pad potrošačkih cijena prisutan je već treću godinu zaredom, a ove je dodatno potaknut smanjenjem cijene plina. Polagani oporavak cijena na svjetskom tržištu, poglavito sirove nafte i hrane, trebao bi se preliti i na domaće cijene, što bi prosječnu stopu inflacije u 2017. moglo vratiti na pozitivu.
26-mjesečni rast postrošnje
Promet od trgovina na malo u listopadu 2016. zabilježio je realan rast na godišnjoj razini od 5,3%, što je ujedno i najveća godišnja stopa rasta od rujna 2007. Inače, potrošnja raste već uzastopnih 26 mjeseci. Analitičari očekuju nastavak pozitivnih trendova u trgovini na malo, a tome u prilog ide izostanak inflacijskih pritisaka, što bi se moglo, kažu, pozitivno odraziti kroz veći raspoloživi dohodak i osobnu potrošnjukoja bi potom doprinijela i očekivanom rastu BDP-a.
Komentari