Nedostaje mladi krumpir, a cijena mu je dvostruka

Obitelj Hladika iz Nedeljanca od Europe je dobila pola svote za kombajn za vađenje mladoga krumpira. Prvi su u Varaždinskoj županiji dobili novac iz programa IPARD

Tvrtka Desyre obitelji Hladika iz Nedeljanca prva je u Varaždinskoj županiji (a druga u Hrvatskoj) dobila novac iz programa IPARD. Za 550.000 kuna kupili su kombajn za vađenje mladoga krumpira, a iz toga pretpristupnog europskog fonda dobili su natrag gotovo pola iznosa – 260.000 kuna.

– Nije bilo lako. Kontrole poslovanja cijele naše tvrtke bile su rigorozne i nevjerojatno detaljne. No onaj tko sve to prođe i zadovolji, spreman je za europsko tržište – kaže Marko Hladika. Projekt im je prijavila varaždinska ekipa Razvojne agencije Sjever.

Rigorozne kontrole

– Prošlo je 13 mjeseci od prijave do dobivanja novca. To je dugačak put, ali i siguran, ako se udovolji svim propisima. Novac stiže, i to na vrijeme – kaže Miljenko Ernoić, ravnatelj agencije, koja je na IPARD prijavila sedam projekata, a priprema još četiri.

Obitelj Hladika obrađuje 25 hektara, od kojih je 15 hektara pod krumpirom. Na još 100 hektara organiziraju proizvodnju s kooperantima.

– U Hrvatskoj još nema ovakva kombajna. S njime se bacamo i na proizvodnju mladoga krumpira. Do sad smo ga mogli brati samo ručno. No sada su velike količine. Za jedan sat ovim se kombajnom ubere od 80 do 100 tona. Mladoga krumpira nedostaje na tržištu, a cijena mu je dvostruko veća, 2,5 do tri kune po kilogramu – objašnjava Marko Hladika kako u polju postići "dodanu vrijednost".

Otkad krumpir vade novim kombajnom, manje je oštećenih gomolja. Hladike žele povećati proizvodnju te će ulagati u skladišta i pogone za doradu, kako bi još "oplodili" urod. Konkretno, trgovačkim bi lancima osim rinfuze plasirali i manja pakiranja krumpira. Razmišljaju o pasiranom krumpiru... Nove objekte možda izgrade novcem od nekog novog IPARD-ova natječaja.

Problemi legalizacije

– Pozivam vlasti da, kao u Europi, riješe pitanje legalnosti. Brojni se poljoprivrednici ne mogu javiti i dobiti europski novac jer nemaju legalizirane objekte – kaže Hladika.

Miljenko Ernoić dodao je da ni banke baš ne prate poljoprivrednike.

– No prati ih HBOR. Vrijedi ista studija kad se prijavljuje projekt na IPARD i istodobno se od HBOR-a traži kredit. Tako su i Hladike dobili novac za kupnju kombajna – kaže Ernoić.

Agencija VLM