Na očekivanja u pogledu vlastitih financija, opće gospodarske situacije, nezaposlenosti i štednje u sljedećih godinu dana, hrvatski potrošači uglavnom gledaju pesimistično, no prema posljednjim podacima iz istraživanja koje mjesečno provodi HNB, a na razini EU-a objedinjuje ih Europska komisija, optimizam je u blagom porastu.

Iako rasprava o ostavštini 2016. još nije završila i trajat će dok se konačno ne podvuku crte ispod svih lanjskih računa, nacionalnih, korporativnih i individualnih, ispratili smo je nedavno s nešto više optimizma u bolje sutra, barem kao potrošači.

Potvrđuju to i podaci Hrvatske narodne banke koja, kao i druge središnje banke u zemljama Europske unije, mjesečno provodi anketno istraživanje o percepciji potrošača kroz tri kombinirana odnosno kompozitna pokazatelja – pouzdanje, očekivanje i raspoloženje.  

Što se hrvatskih potrošača tiče, prema posljednjim podacima iz studenog, na godišnjoj i mjesečnoj razini optimizam je u blagom porastu, iako su negativni predznaci prisutni već godinama. Inače, takve ankete u Europskoj uniji provode se od 1962. godine i postale su neizostavni dio makroekonomskih analiza i prognoza, ali i interesa poslovnoga sektora.

Ankete pouzdanja u EU

Prema definiciji, putem ankete pouzdanja ispituje se pouzdanje potrošača, a pokazatelj je broj koji predstavlja razliku postotka pozitivnih i negativnih odgovora na pitanja o očekivanjima financijske situacije, opće gospodarske situacije, nezaposlenosti i štednje u sljedećih godinu dana.  

Kako je objavila Europska komisija, indikator pouzdanja potrošača Europske unije bio je u studenom 2016. negativnih 5,8 i neznatno je nepovoljniji nego isti mjesec godinu prije (-5,7), čime je na godišnjoj razini, kažu, nastavljen negativan trend, započet u veljači, a uslijedio je nakon 32 mjeseca kontinuiranog rasta.

Pouzdanje potrošača Europske unije pogoršala se i na kumulativnoj razini pa je tijekom jedanaest mjeseci indikator u prosjeku iznosio – 5,6 bodova, a u istom razdoblju godinu prije -4,2 boda. Ipak, prema ocjeni Komisije, bez obzira na pogoršanje, ostvarena razina pouzdanja potrošača druga je najpovoljnija još od 2008. godine.

U Hrvatskoj blago rastući potrošački optimizam

U lanjskih prvih jedanaest mjeseci pouzdanje potrošača u Hrvatskoj bilo je znatno povoljnije nego u istom razdoblju godinu prije, brojčani odnos bio bi -19,1 prema -22,0, odnosno pouzdanje potrošača poraslo je za 2,9 indeksna boda.

Usporedi li se s kriznom 2009. kad je indikator pouzdanja iznosio negativnih 43,9, rast optimizma hrvatskih potrošača je doista rapidan, ali  i nadalje je sve s minusom i prisutnom dozom skeptičnosti.

U studenom je kompozitni indeks očekivanja potrošača (IOP) za narednih 12 mjeseci, a vezano uz pitanja financijske situacije u kućanstvu te ukupnog ekonomskog stanja u zemlji, iznosio  negativnih tri boda, što je na godišnjoj razini porast od 0,2 boda. Indeks pouzdanja potrošača (IPP) koji sadrži i procjenu kretanja broja nezaposlenih te procjenu mogućnosti osobne štednje, zabilježio je u studenom pogoršanje na mjesečnoj razini za jedan jedan bod, spustivši se na -16,7, ali je na godišnjoj razini porastao za 1,6 bodova.

Kompozitni indeks raspoloženja potrošača (IRP), kao pokazatelj njihove percepcije o vlastitim financijama, ali i ekonomiji države,u studenom je porastao do -24,6, zabilježivši mjesečni rast za 1,4 boda, a na godišnjoj razini za malih 0,5.

Što će prevladati u 2017.

Kako kažu analitičari, godišnji rast optimizma potrošača tijekom jedanaest mjeseci 2016., promatran  kroz tri kombinirana pokazatelja, ne iznenađuje s obzirom na vrlo dobru turističku sezonu, gospodarski rast te izostanak inflatornih pritisaka čime je i raspoloživi dohodak kućanstava bio nešto veći.

Sve to utjecalo je i na potrošnju, a očekivanja su da će lanjski promet u trgovini na malo  u konačnici porasti za 3,2 posto. Što će biti u ovoj godini, vidjet ćemo. Za sada, srećom, nema poskupljenja struje, cijena plina je zamrznuta do 1. travnja kad i za kućanstva kreće liberalizacija  toga tržišta, plaće će kroz poreznu reformu nešto porasti, nekom više, a nekom neznatno, a sasvim je sigurno da će i inflacija iz minusa krenuti u pozitivu, jer je cijena nafte na svjetskom robnom tržištu vrtoglavo počela rasti.

Ukupno gledajući, u ovoj godini ima podjednako mjesta za optimizam i pesimizam potrošača. Ovisi o individualnoj percepciji i debljini  novčanika. No, kućni budžeti većine dostatni su tek za puko preživljavanje.

 

 

Ključne riječi: gospodarstvo, hrvatska, Hrvatska, potrošači,

Komentari

11.01.2017. 16:28h

Foto: Ilustracija