Savjeti o uzgoju i hranidbi teladi

Da bi jedno tele postalo krava i počelo proizvoditi mlijeko potrebno je vremensko razdoblje od dvadeset i pet mjeseci. Cijelo to vrijeme ta životinja na neki način predstavlja trošak i ne nosi nikakav prihod sve do trenutka kada se prvi puta oteli i počne s proizvodnjom mlijeka.

Upravo iz tog razloga što je to vrijeme uzgoja teleta a kasnije i junice toliko dug period (više od dvije godine) vrlo je važno da se ta životinja uzgoji i othrani na najbolji mogući način jer se samo na taj način stvara kvalitetna osnova za dobivanje zdrave i visokokvalitetne krave koja će tijekom proizvodnje mlijeka manifestirati sve dobre ili lošeg karakteristike tijekom samog uzgoja.

Samo tele dolazi  na svijet bez zaštitnih tvari (imunoglobulina) te da bi steklo imunitet mora u što kraćem vremenskom razdoblju popiti prvo mlijeko koje se zove kolostrum. Novorođeno tele prvu porciju kolostruma mora dobiti što je prije moguće a svakako unutar prva tri sata nakon telenja. Razlog tome je što količina imunoglobulina u kolostrumu naglo
pada, pa tako njihov sadržaj 12 sati nakon telenja pada  sa 10% na 5%  dok 48 sati nakon telenja preostaje svega 1% tih zaštitnih tvari u kolostrumu. Drugi važan razlog je taj što je prolaz tih zaštitnih tvari kroz stjenku tankog crijeva moguć samo u prvim satima života a u to vrijeme ni enzimatski sustav teleta još nije aktivan pa antitijela mogu nepromijenjena
proći u krvotok.

Sam kolostrum ima blago laksativno djelovanje te na taj način potiče aktivnost crijeva čime se iz crijeva teleta izbacuju nakupljene neprobavljene tvari. U samom kolostrumu prisutno je nekoliko tipova imunoglobulina od kojih je najzastupljeniji IgG (80-85%). Ovisno o tome dali je sama krava bila izložena infekcijama više ili manje ovisit će i sadržaj imunoglobulina u njenom mlijeku. Krave koje su bile više izložene raznim infekcijama imaju veću raznolikost imunoglobulina u kolostrumu koji je na taj naćin i vredniji jer predstavlja veću zaštitu samom teletu. Enzimatski sustav teleta postaje aktivan šest sati nakon telenja, a 24 sata nakon telenja enzimi toliko cijepaju imunoglobuline da gotovo u
potpunosti poništavaju njihovu ulogu u održavanja imuniteta teleta. Iz svega navedenog vidljivo je koliko je zapravo važno napajanje kolostrumom tijekom prva tri sata nakon telenja.

Napajanje kolostrumom

U prvim danima života od četiri želuca koliko ih tele ima funkcionira samo sirište te na njega otpada 60% od ukupnog volumena želudaca. Sa starenjem teleta udio sirišta u ukupnom volumenu predželudaca se smanjuje te tako kod odraslog goveda 80% volumena otpada na burag a svega 7% na sirište. Dakle u tim prvim danima života teleta kolostrum mora zaobići predželuce i doći u sirište gdje se on probavlja. To se postiže zatvaranjem jednjakova žlijeba a glavni stimulans za njegovo zatvaranje je sisanje.

Ovo je objašnjenje zašto je telad bolje hraniti sisanjem iz kanti nego napajanjem. To je posebno važno kod korištenja mliječnih zamjena jer je potvrđeno da proteini mliječne zamjene ne zatvaraju do kraja jednjakov žljeb. Kod sisanja teleta iz kante posebno je važno da kanta bude na povišenom mjestu tako da je glava teleta podignuta prema gore što garantira da mlijeko neće završiti u buragu.Volumen sirišta kod teleta kreće se između 1,5-2 litre. Upravo iz tog razloga bitno je da
tele u jednom obroku ne dobije više od 2 litre kolostruma jer se na taj način sprečava prežderavanje i proljevi . Sisanje teladi direktno iz vimena ima nedostatke u smislu mogućeg prežderavanja, nehigijene vimena, a i dokazano je da telad pronalazi sise vimena tek 4 sata poslije telenja.

Shema napajanja teladi kolostrumom iz plastične boce prva 4 dana:
1.dan 3-4 puta 1-1,5 litara kolostruma
2.dan 3-4 puta 1-1,5 litara kolostruma
3.dan 2-3 puta  2-2,5 litara kolostruma
4.dan  2 puta    2,5-3,5 litara  kolostruma

Napajanje teladi zakiseljenim kolostrumom

Napajanjem teladi zakiseljenim kolostrumom snižava se kiselost kolostruma na ph 4 do 4,5 što nepovoljno djeluje na razvoj bakterija kvasaca i plijesni u otopini, te se tako izbjegava pojava proljeva u teladi. U tu svrhu mogu se koristiti razne kiseline ali najbolje se pokazala mravlja kiselina koja se dodaje u koncentraciji od 4ml (85% mravlja kiselina) na litru kolostruma. Da bi se izbjegla opasnost od rukovanja s tako visokokoncentriranom kiselinom najbolje je mravlju kiselinu razrijediti vodom u omjeru 1:10. U Tom slučaju dodaje se 40ml tako razrijeđene otopine na litru kolostruma. Nakon popijenog kolostruma mlijeko ili mliječna zamjena mogu se zakiseliti sa 30 ml razrijeđene otopine mravlje kiseline na jednu litru mlijeka ili mliječne zamjene.

Vitaminizacija teladi

Dokazano je da postoji velika povezanost između sadržaja ß-karotina u krvi krava i proljeva koji su izazvani kolibakterijama kod njihove teladi. Upravo iz tog razloga telad oteljena kasno u zimu ili rano u proljeće imaju manju vitalnost. Obavezan postupak koji preventivno djeluje na pojavu proljeva kod teladi je davanje 2 milijuna internacionalnih jedinica vitamina A već u prvom satu života teleta. Vitamin se daje kao vodena otopina na način da se uštrca teletu u usta plastičnom špricom.

Hranidba teladi nakon napajanja klostrumom

Nakon tjedan dana starosti tele se može napajati dalje napajati punim ili obranim mlijekom ili pak otopinom mliječne zamjene. Ukoliko se napaja punomasnim mlijekom teladi se može davati oko 7 litara mlijeka na dan s tim da se već od drugog tjedna teladi može ponuditi starter i "teladsko sijeno".

Starter se u početku daje u vrlo malim količinama od 0.1 do 0.2kg po teletu dnevno. Konzumacija startera postupno se povećava tako da u sedmom tjednu života tele konzumira oko 1,5 kg startera dnevno. Ovakva konzumacija startera nastavlja se dalje.

Sijeno se teladi daje po volji od drugog tjedna života a jasle za sijeno moraju biti smještene na visini od 80cm tako da budu prilagođene visini teleta. Važno je napomenuti da unatoč napajanju teleta mlijekom od trećeg tjedna života tele mora imati na raspolaganju i svježu pitku vodu. Ovakvim načinom hranidbe tele se može odbiti od mlijeka već nakon 8
tjedana starosti te je u tom razdoblju popilo oko 400 litara mlijeka. Ovisno o cijeni mlijeka na tržištu vrijeme napajanja teladi može se produžiti i do 12 tjedana starosti kad se po teletu potroši i više od 600 litara mlijeka.

Za napajanje teladi može se koristiti toplo mlijeko ( 37-38oC) ili hladno mlijeko zakiseljeno mravljom kiselinom. Temperatura zakiseljenog mlijeka do dobi teleta od dva tjedna može biti 20-25oC a kasnije se temperatura takvog mlijeka može spustiti i na 15oC. Posebnu pažnju treba obratiti kod napajanja teladi toplim mlijekom kada zbog manipulacije temperatura pomuzenog mlijeka često padne ispod 35oC što uzrokuje slabije zgrušavanje mlijeka u sirištu
što dovodi do proljeva.