Za stambeni kredit od 100.000 eura, Slovenci plate 35 tisuća kamata, Hrvati čak 45 tisuća eura više. Razlika je dovoljna da se kupi - još jedan stan!

Već i sam pogled na visinu kamatnih stopa u zemljama u kojima su rizik i cijena novca niži dovoljan je za spoznaju kako je kreditno zaduženje zapadno od naših granica mnogo povoljnije. No koliko je ta razlika šokantna i opipljiva, vidljivo je iz usporedna izračuna otplate stambenog kredita u hrvatskim i slovenskim bankama.

I jedne i druge na upit su nam poslale uvjete otplate stambenog kredita od 100 tisuća eura na 20 godina, a razlika je u ukupnom iznosu koji klijent vrati banci od 36.036 eura do 45.874 eura. Nije li to 45 tisuća razloga da hrvatski građani, ako se već moraju zadužiti, prouče svaku, pa i najmanju mogućnost podizanja stambenog kredita ondje gdje je trava zelenija?

Mama-banka ista, ali...

Klijenti koji se zaduže 100 tisuća eura u, hrvatskim građanima omraženoj, Novoj Ljubljanskoj banci, poslije 20 godina vratit će ukupno 141.141 euro, uz kamate od 3,64 posto. U slovenskoj Raiffeisen banci taj je iznos još niži – 135.682 eura uz kamate 3,16 posto, a njihovoj će hrvatskoj podružnici platiti 178.936 eura, uz kamate 6,5 posto.

Prema trenutačnim uvjetima, najlošije će proći u OTP-u, gdje će uz kamatu od 5,90 u prvoj godini otplate, a kasnije 6,75 posto, u konačnici banci vratiti čak 181.556 tisuća eura; 81 tisuća eura kamata dovoljna je za još jedan pristojan stan u glavnom gradu Hrvatske.

Procjena rizika

Više od 80 tisuća eura kamata i naknada na isti će kredit uzeti i Zagrebačka banka, a tek nekoliko stotina eura manje Erste i Hypo. Najpovoljnija je trenutačno Splitska banka koja će naplatiti "samo" 71.718 eura troškova kredita. No u stvarnosti su troškovi još veći, posebno nakon proširenja javnobilježničkih ovjera, kao što je solemnizacija, na zadužnice i isprave o zapljeni. Plaća se i solemnizacija ugovora o kreditu, procjena nekretnine, a klijent snosi i trošak sklapanja police osiguranja koju traži banka. Čak i ako se uzme u obzir da bi strana banka, u ovom slučaju slovenska, hrvatskom državljaninu naplatila veću kamatu, teorijski ta razlika ne može dosegnuti 35 ili 45 tisuća eura koliko su u nas krediti skuplji. Sve je ostalo procjena boniteta i rizika klijenta, o čemu ovisi kreditna odluka strane banke.

- Prvi siječnja 2011. prestala je vrijediti odredba Zakona o deviznom poslovanju koja je propisivala da su hrvatski državljani obvezni sredstva financijskih kredita iz inozemstva prenijeti na račun banke sa sjedištem u Hrvatskoj. Ako je u Sloveniji odobren gotovinski kredit, novac se može podići izravno s računa u inozemstvu i unijeti u zemlju, uz prijavu carinskom djelatniku, ako je iznos veći od 10 tisuća eura - objašnjavaju u Ministarstvu financija.

No kako se kod stambenih kredita ne isplaćuje gotovina, na iznos devizne doznake u inozemstvo naplaćuje se cijena od nekoliko promila do nekoliko postotaka iznosa kredita. Konverziju tečaja slovenska će banka provesti po svom prodajnom tečaju za kune.

Ne posluju banke svugdje prema "zakonu velikih brojeva"

Prosječna kamatna stopa na stambene kredite u listopadu 2010., prema podacima Europske središnje banke, iznosila je u eurozoni 2,81%, u Italiji 2,52%, Austriji 2,70%, Finskoj 2,11%, Portugalu 2,80%, Irskoj 2,95%, u Španjolskoj 2,56%, Belgiji 3,04%, Njemačkoj 3,42%, Grčkoj 3,67%, na Cipru 5,11%, Malti 3,40%, u Nizozemskoj 3,56%, Sloveniji 3,35%, te Slovačkoj 4,68% - kaže Toni Hrelja, direktor i pokretač portala moj-bankar.hr, koji se bavi usporedbom financijskih uvjeta u bankama.

Hrelja ipak napominje da su kamate, po kojima izračun rade strane banke, one po kojima se zadužuju građani tih zemalja.

- Čak i ako bi banke u tim zemljama bile spremne kreditirati hrvatske građane, kamata bi zbog kalkulacije rizika i nemogućnosti da banka s potencijalnim hrvatskim klijentom ostvari kvalitetnu suradnju bila zasigurno viša. Pritom se suradnja odnosi na primanje plaće na račun, korištenje kartica, internetskog bankarstva, SMS bankarstva te ostalog što banke nude - upozorava Hrelja.

Stambeni kredit od 100.000 eura na 20 godina

Banka Ukupan iznos koji klijent vrati banci

RBA Slovenija                                135.682,00

OTP, Hrvatska                                181.556,17

ZABA                                                 180.434,00

Erste                                                 179.644,00

RBA                                                   178.936,00

Hypo                                                  178.147,00

Splitska banka                                171.718,00

Nova Ljubljanska banka(NLB)     141.141,00

Komentari

26.01.2011. 08:32h Zadnja izmjena: 08.12.2015. 08:07