sve ih je manje

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA Obrtnici s trona pali na marginu

Objavljeno: 14.12.2016. 10:09

Zadnja izmjena: 14.12.2016. 12:01

Foto: Ilustracija

U jednom desetljeću u Hrvatskoj je ugašeno oko 29 tisuća obrta, na sjeverozapadu zemlje nešto više od 13 tisuća, a u Varaždinskoj županiji njih 870. Obrtnika, a većinom su to, kako se kaže, majstori svog zanata, sve je manje.

Kroz jedno desetljeće u Hrvatskoj je ugašeno oko 29 tisuća obrta. Prema podacima iz Obrtničkog registra 2005. godine bilo ih je aktivnih 105.107, a koncem prošle godine 76.222. Zaposlenih u obrtništvu, radnika i vlasnika, je, pak, oko 59 tisuća manje. Udjel obrta u ukupnom broju poslovnih subjekata s 59 posto, pao je na 33 posto.  Tek polovicom ove godine kao da je nešto krenulo na bolje. U Obrtničkom registru bilo je 76.908 aktivnih obrta, najviše u dijelu uslužnog zanatstva, ugostiteljstva i turizma te trgovine, a nešto manje u proizvodnji.

Brzi tempo nestajanja

Svake godine, unatrag njih deset, gasilo se između dvije i tri tisuće obrta. Nekad više, nekad manje. Posljedica je to, jednim dijelom, promjene stila života, napretka tehnologije i tržišta prepunog jeftine kineske i slične robe, a drugim, gospodarske krize koja je trajala punih šest godina uz opću stagnaciju. Bilo je, istina, dobrih namjera i poticajnih mjera, ali iza njih slijedile su odmah i one restriktivne, pa su mnogi bili prisiljeni zatvoriti obrt, oni s malo više sreće, barem bez poreznog duga. Nekad obrtnički jake županije to prestaju biti, a među njima su i sve sa sjeverozapada Hrvatske, gdje je kroz deset godina nestalo 13.325 obrta, broj zaposlenih u obrtništvu manji je za oko 18 tisuća.

Obrtnička scena sjeverozapada zemlje

Prije deset godina na području šest županija sjeverozapadne Hrvatske poslovalo je 37.770 obrta, a lani 24.445. U Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji koje zajedno čine šire metropolsko područje, ugašeno je kroz to vrijeme 10 tisuća obrta, a ni ostale četiri županije sa sjeverozapada zemlje ne stoje bolje. U Krapinsko-zagorskoj je nestalo tisuću obrta, u Međimurskoj 748, a u Koprivničko-križevačkoj 650. Zadržimo li se na domicilnoj Varaždinskoj županiji, ona je kroz jedno desetljeće izgubila 870 obrta, a najviše ih je ugašeno u prvoj godini krize, kad je ključ u bravu stavilo 200 obrtnika. Potom je svake godine bilo u prosjeku po sto obrta manje. Sredinom ove, pak, još četiri su ugašena, pa ih je ukupno radilo 2.532, a oni čine 3,3 posto svih hrvatskih obrtnika.

Čime se bave obrtnici Varaždinske županije

U ukupnom broju poslovnih subjekata s područja Varaždinske županije, udjel obrtnika je oko 41 posto. Prema podacima iz Obrtničkog registra lani ih je bilo 2.536, a obrtništvo je značilo egzistenciju za 7.480 ljudi, vlasnika i radnika. Prije deset godina bilo ih je dvije tisuće više zaposlenih, no gašenjem obrta, gasila su se i radna mjesta. Lani je od ukupnog broja obrtnika ove županije njih 40 posto ili nešto više od tisuću bilo je u uslužnim djelatnostima, pod koje spadaju autousluge, čišćenje, iznajmljivači, tiskarstvo, graditeljstvo, zanatske usluge i slično. Proizvodnjom se bavilo 365 obrtnika ili 14,4 posto, a prijevozom njih 344 ili 13,6 posto. U trgovini je bilo 262 obrtnika, a u ugostiteljstvu i turizmu 235. Frizera, kozmetičara i sličnih branši bilo je 210, a u poljoprivredi njih 118. Inače, proizvodnim zanatstvom se prije krize bavilo 508 obrtnika, a u uslužnim ih je bilo 114 više nego danas.

U očekivanju boljih dana

Biti obrtnik često je teže nego biti menadžer, jer za poslovanje obrtnici garantiraju cijelom svojom imovinom, pa ako krene po zlu, sve odlazi na bubanj. Dakako, ima i prednosti, nisu obveznici poreza na dobit. No, kako obrtnici često kažu, tretira ih se kao poslovnjake drugog reda, iako i oni čine gospodarstvo. Htjeli bi jednak pristup jeftinim izvorima financiranja, htjeli bi da im država osigura bolju naplatu potraživanja i neoporezivi otpis nenaplativih, te da se uhvati u koštac sa sivom ekonomijom koja u zanatstvu cvijeta. Inzistiraju i na stabilnoj poreznoj politici kao i boljem strukovnom obrazovanju. Sve to su prije dva mjeseca putem Hrvatske obrtničke komore, kao svoje krovne potporne institucije, poručili novoj Vladi. No, hoće li se nešto od njihovih zahtjeva ostvariti, vrijeme će pokazati.

Komentari