FOTO: Romsko naselje u Donjem Vratnu - mjesto gdje se susreće stari i novi svijet

Romskim naseljem u Donjem Vratnu u Općini Petrijanec proveo nas je Edo Oršoš, predstavnik naselja koji već četiri mandata, skoro dvadesetak godina obnaša tu funkciju, a ove nedjelje pogledajte i eksluzivni eTV prilog iz romskog naselja.

Na upit kako izgledaju izbori u romskom naselju, predstavnik Edo napominje da su izbori potpuno isti kao i kod lokalnih ili parlamentarnih izbora. Svatko dobije svoj listić, potom zaokruži svoj odabir, te je tako demokracija na djelu.

Romsko naselje se dijeli na dva dijela, na staro i novo. Staro je ono močvarno, koje bi vrlo lako moglo biti krucijalni dio Kusturičnih filmova. U tom dijelu naselja nema pitke vode, stanovnici se nemaju gdje okupati, gdje spavati, pa djeca u školu odlaze umorna i prljava.

Zbog močvarnog tla, u naselju je većinom blato u kojem se djeca igraju, a pedesetak obitelji živi u malim potleušicama u kojima nerijetko obitava i desetak članova obitelji, a na svakom koraku ima pasa, napuštenih, grupiranih u čopore, za koje kažu da ih ljudi sami ostavljaju na raskrižju.

U taj dio naselja nismo imali pristup, predstavnik Edo Oršoš nam je savjetovao da tamo ne odlazimo. Razlog tome je vrlo jednostavan:' Ljudi su umorni, razočarani. Svako malo ih netko dolazi snimati, fotografirati, obećavati da će se za njihove probleme čuti i da će biti riješeni, no u tome nema pomaka.'- rekao je predstavnik.

Novi svijet s druge strane ulice 

Novi dio naselja je sasvim drugi svijet, tu su nove kuće, katnice sa zlatnim orlovima, s novim, skupocjenim automobilima parkiranim ispred njih, djeca se igraju na cesti, psi su u dvorištima, zbrinuti i na sigurnom.

Jedna od kuća u novom dijelu je i od predstavnika Oršoša, za koju kaže da je to zemljište kupio od privatnog vlasnika koji nije pripadnik romske nacionalnosti. Zemljište, doduše nije bilo legalizirano, te je trebalo i to riješiti, no želja da se fizički maknu iz starog, močvarnog dijela i da djeci osiguraju 'normalno' odrastanje je bila jača.

- Nitko nam nije pomogao da izgradimo nove kuće, izgradili smo to sami, uz prihode od sekundarnih sirovina i socijalne pomoći.- ističe Edo Oršoš.

U naselju ima oko 800 stanovnika, od čega 150 osnovnoškolaca. Predstavnik naselja ističe kako djeca žele ići u školu, vole ju pohađati, te da je stanovnicima naselja jasno kako bez škole nema posla. Kada djeca završe osnovnu školu, roditelji inzistiraju da nastave svoje školovanje, a to žele i sama djeca.

No i tu najveći problem predstavlja činjenica što su nakon završene srednje škole nezaposleni, a diskriminaciju osjete na svakom koraku.

Najveći problem u naselju predstavlja smeće, no i potreba za daljnjom gradnjom i širenjem naselja te komunalno opremanje.

 - Legalizaciju smo platili u iznosu od 20%, pri čemu je pomogao Veljko Kajtazi, te Općine i Županija. – rekao je Edo.

Budućnost je u obrazovanju

Predstavnik Edo Oršuš ima veliku obitelj, šestero djece, te ističe kako njegova obitelj mnogo drži do obrazovanja, jedna kćer je završila ta trgovku, sin za bravara. Mirela ide u 6. razred u Petrijancu, dok je Andreja učenica prvog razreda Medicinske škole, a budući da je do sada prolazila s odličnim uspjehom, sada se zalomi i pokoja trojka, što ju brine pa će dati sve od sebe kako bi to ispravila i vratila se svom odličnom uspjehu.

Medicinsku školu je izabrala jer je uvijek željela pomoći ljudima, a mama ima zdravstvene probleme, te bi rado i njoj pomogla.

Na pitanje kada će mlađa kćer, Mirela koja ide u 6. razred moći izlaziti, tata Edo je rekao da tek kad nađe jednog dobrog dečka. Nezamislivo je da izlazi sama s prijateljicama.

Edo i njegova supruga su u braku gotovo 30 godina, a svojoj djeci uvijek savjetuju da malo sačekaju, te su tako njihova djeca svoje obitelji osnovala u dobi od 20 i 23 godine. Vjenčanja se u romskom naselju većinom održavaju kod kuće, uz prijatelje, rođake koji pomažu i zajedno se vesele.

Edo ne radi nigdje, za svoj posao predstavnika naselja ne dobiva nikakvu naknadu, ne bavi se više sekundarnim sirovinama jer je odsad potreban žiro račun, a radi toga bi potencijalno bili uskraćeni socijalne pomoći. No, ti izvori prihoda nisu dovoljno kako bi obitelj preživjela.

Svojedobno je postojala ideja o izgradnji centra u naselju, a u kojem bi se djeca romske nacionalnosti pripremala za školu, učila hrvatski jezik, centar bi zapravo bio vrsta predškolskog odgoja. Postoji projekt, troškovnik, prema riječima predstavnika, no ništa se ne događa.

Predstavnik naselja, Edo Oršuš je svjestan kako se velike promjene ne događaju preko noći i kako je potrebno vremena, no do sada se ništa nije promijenilo. Smatra da, kada bi se bilo što pokrenulo na bolje, tada bi i mještani prionuli poslu, nastavili rad koji bi bio za njihovu dobrobit te bi se time osigurali bolji životni uvjeti.