Davor Bobić: Ljubelj Kalnički, moje nadahnuće i odmor za dušu

Ipak, stresna svakodnevica na relaciji Varaždin-Osije k, ispresjecana stvarala?kim no?ima, kao da je sanjala upravo o takvom mjestu. Ljubelj Kalni?ki stoga se ubrzo pokazao kao izvanredna lokacija! Svirka vjetra, miris zemlje i pokošene trave, pejzaž netaknute prirode, težina ru?ne obrade ilova?e i društvo ljudi koji su saživjeli s prirodom, sada su Bobi?eva “terapija”. Svaki put kad tamo do?e, preporodi se, kaže nam, i sanja o drvenoj zagorskoj kleti u kojoj ?e se skrasiti pod “stare dane“, kada ?e samo skladati i raditi zemlju. Pri obradi zemlje sada mu pomaže nekoliko ljudi s kojima je ve? ostvario pravo prijateljstvo. Izme?u ostalih, to je Dragutin Futa?, a kod njega u Ljublju zatekli smo i Josipa Bukov?ana - Jožeka, te Antuna Bukov?ana koji nas je iznenadio sa stadom od dvije stotine ovaca. Nakon toga, s poslom su nastavili psi ov?ari, a nama je Bobi? pokazao mjesto gdje ?e “sklepati” odmorište za pastire. Ljeti, tu ?e ih uvijek ?ekati orošeni gemišt, kaže skladatelj...

Kako ste otkrili Ljubelj i zašto mu se vra?ate?

Nije to baš bila ljubav na prvi pogled... Mjesto je otkrila moja šogorica Rajka Grabar, ?lanica zbora zagreba?ke Komedije i voditeljica popularnog zbora ‘’Varaždinski Štigleci’’. Prvi naš zajedni?ki posjet završio je neuspješno, jer mi se okoliš ?inio u zimskim uvjetima podosta nepristupa?an, a i cijena nam nije bila dostupna. Nakon gotovo tri godine ?ekanja, cijena zemljišta je polagano padala zbog nadolaze?e krize pa sam zajedno sa šogorom Narcisom ipak odlu?io kupiti taj grunt. Sada mogu re?i da je Ljubelj Kalni?ki zbog svoje netaknute prirode i specifi?ne mikrolokacije zasigurno najbolji izbor.

Ipak, grad tako?er ima svoje prednosti?

U gradu osiguravam svoju egzistenciju i, naravno, aktivni kulturni život provodi se u gradovima. Varaždin je, kao najvažnije kulturno i gospodarsko središte sjeverozapadne Hrvatske, zbog svoje iznimne povijesti i kulturološkog naslje?a idealan za život upravo onakav kakvim ga spominje naš veliki slikar Miljenko Stan?i?. Mislim da mi varaždinci možemo biti presretni mjestom u kojem živimo i djelujemo.

Kako ste i gdje proveli protekle blagdane?

Uglavnom kod ku?e i nešto malo na bregu. Protekla godina nas je sve poprili?no iscrpila u svakom smislu.

?emu se radujete u Novoj godini, imate li kakvu posebnu želju?

Pa imam želju da se ljudima vrati osmjeh na lice, da kao društvo napokon se vratimo moralnim i duhovnim vrjednotama, da nam svima bude bar trun?ice bolje, da više budemo zajedno jedni s drugima, da postanemo društvo svekolikog napretka i da ne zaboravimo na one koji su u potrebi...

Koje su novosti na profesionalnom planu?

Prošla godina mi je bila najbolja godina dosad po broju praizvedbi i broju izvedbi mojih ranijih djela. Nastavljam ponovno puno pisati i ve? sam zabukiran za 2014. godinu.

Je li ve? zapo?ela i organizacija sljede?ih Baroknih ve?eri?

Prestajanjem jednog Festivala odmah se kre?e, nakon svega par dana odmora, sa sljede?em festivalskim godištem. Zemlja partner biti ?e nam Republika Italija. Protekla godina nam nije bila laka. Opstali smo na iznimnom nivou zahvaljuju?i pravodobnom planiranju i potpori naših stalnih pokrovitelja, osniva?a, te zlatnih spoznora i velikom broju manjih sponzora.

Možete li otkriti nešto od programa ili je to tajna?

Pa mislim da ?e kruna Festivala biti otvaranje uz slavni Venice Baroque Orchestra te zatvaranje uz Accademiu Bizantinu, koju ?e voditi slavni violinista Carmignola. Ali tu su još i slavni Il Compllesso Barocco, Le Musiche Nove a nadam se i napokon postavljanju Traetine opere Antigona na sceni našeg HNK.

Što ovih dana slušate u automobilu?

Slušam trenutno Berlioza, Vivaldija, pjeva?e Paula Wilbora i Josha Grobana, te Otvoreni radio.

Koja vas glazbena ideja trenutno kopka?

Odlu?io sam još godinu, dvije dana pisati tzv. apsolutnu glazbu, odnosno koncertantna djela, a nakon toga bih se posvetio pisanju glazbeno-scenskim formama kao što su baleti, opere, mjuzikli. Ima puno želja vezanih uz našu i rusku književnost, naših i europskih bajki, Bibliju...

Intervju je objavljen u Tjedniku eVaraždin 1. ožujka 2014. godine.