Demograf Stjepan Šterc o našoj županiji: 'Nastavi li se ovako, za 10 godina će biti manje od 150 tisuća stanovnika'

Potaknuti čestim iseljavanjem stanovnika Hrvatske u potrazi za boljim, zapravo, pristojnim životom, upitali smo vodećeg demografa Stjepana Šterca s Prirodoslovnog - matematičkog fakulteta u Zagrebu kakav je trend u našoj županiji, te kakva nas budućnost očekuje. 

Sudeći prema egzaktnim podacima i stručnim analizama, moramo priznati da, ukoliko ne dođe do kardinalnih promjena, budućnost nam i nije previše svijetla.

Nedavno je u našoj županiji odjeknula vijest kako imamo najmanje odjavljenih prebivališta. No, pokazuje li taj podatak uistinu stvarno stanje? Može li se prema tome zaključiti kako iz naše županije najmanje ljudi odlazi?

Službeni podaci o odjavi prebivališta ne mogu pokazivati objektivno stanje jer bi po njima iseljavanje iz Hrvatske bilo i do tri puta manje nego što je u stvarnosti. Zašto? Zato što oni koji odlaze nemaju zakonsku obavezu odjavljivanja, ali imaju zato prijavljivanja u zemljama useljavanja pa nam zapravo samo njihova službena statistika potvrđuje silinu iseljavanja iz Hrvatske.

Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku Varaždinska županija u razdoblju za koje postoje službeni objavljeni podaci 2011.-2015. godine niti jedne godine nije imala najmanje iseljenih (odjavljenih), iako se mora reći kako je po negativnoj migracijskoj bilanci među boljima i nalazi se na 6. mjestu 2015. godine. Istovremeno je u Županiji i gradu bio prisutan i prirodni pad stanovništva i to u svim gradovima i općinama na razini -911 osoba (Županija) i -257 osoba (Grad Varaždin). Negativna vanjska migracijska bilanaca, prirodni pad stanovništva i ukupna depopulacija osnovna su obilježja županijske populacije.

Ubrzanje negativnih procesa

Kakva je stvarna situacija u Varaždinu i Varaždinskoj županiji po pitanju iseljenih stanovnika i što nas očekuje u budućnosti?

Promatrajući službene podatke DZS-a u razdoblju 2011.-2015. godine u priloženim tablicama negativnost svih navedenih procesa u Županiji je jasno vidljiva. Ukupna je depopulacija bila -3.292 osobe, prirodni je pad iznosio -3.382 osobe, a iseljavanje 1.814 osoba uz migracijsku bilancu -1.157 osoba. Posebno treba ukazati na izraziti porast iseljavanja od 2013. godine i intenziviranje prirodnog pada stanovništva nakon 2014. godine.

Prirodni je pad samo u jednoj godini, između 2014. i 2015., porastao za 43,5 %, a iseljavanje za čak 56,6 % ! Nastave li se takvi trendovi Županija bi godišnje gubila oko 1.500 osoba što bi za 5 godina bilo dvostruko više nego u prethodnih 5 godina. Ovakvo ubrzanje negativnih procesa moglo bi u sljedećih 5 godina smanjivati ukupnu depopulaciju za gotovo 2.000 osoba godišnje, a za 10 godina smanjiti broj županijskog stanovništva ispod 150.000. 

Slijedom toga, kakva budućnost očekuje Hrvatsku?

Hrvatska je po osnovnim demografskim pokazateljima u puno goroj situaciji i kako su negativni procesi zahvatili i razvijenije hrvatske prostore i gradove dodatno se potvrđuje stvarna razina intenziteta. Hrvatska danas nema niti jedan demografski pokazatelj i trend pozitivan i zaista se s pravom može konstatirati njezin demografski slom iz kojeg se može izvući samo jasnim razumijevanjem problematike i donošenjem ključnih strateških odluka vezanih za revitalizaciju.

Nema tu više nikakvog izbora niti političkog mudrovanja jer nam se može dogoditi godišnje nestajanje prirodnim putem na razini -20.000 osoba i iseljavanjem preko 80.000 osoba. A tada u slijedećih 5-10 godina slijedi razorni udar na mirovinski i ostale sustave.

'Hrvatska je neuređena država'

Naš kraj je specifičan po relativno niskoj stopi nezaposlenosti, no, opet, poznati smo i po 'puno rada, a malim plaćama', što je također jedan od razloga iseljavanja mladih. Kako na to utjecati?

Zato postoji država, Vlada, proračun, niz upravljačkih tijela i osnovna strategija kojim se putem želi. Nikad nismo ozbiljnije probali definirati egzistencijalni minimum kojeg svatko zaposlen u Hrvatskoj mora primati jer nas socijalna politika nije ozbiljnije ni zanimala. Pogotovo politika koja je bila vezane za mlade i zato ponavljam izgovoreno od prof. Bosanca iz Osijeka: 'Hrvatska je neuređena država i neuređeno društvo i sada nam sve to dolazi na naplatu.' 

Najveća kriza u Hrvatskoj je način upravljanja s Hrvatskom po konceptu stranačkih zbrinjavanja do njezinog razaranja. Kako utjecati? Nisam više siguran može li se i na koji način u totalnoj blokadi i suspenziji stava, obrazovanja i spoznaje učini pomak prema širim hrvatskim interesima. Generalno se na te procese može utjecati razvojem i provedbom programa u izvangradskim područjima po modelu razvoja prostoru svojstvenih djelatnosti kroz koncept regionalnog razvoja. Na način kako to rade Austrija na svojim visokim pašnjacima, Irska na svojim ruralnim područjima, skandinavske zemlje na svojim sjevernim područjima itd.

Kako općenito zaustaviti iseljavanje mladih?

Ne postoji univerzalna i pojedinačna formula, nego to mora biti skup mjera koje će mladima davati sigurnost i vjeru u hrvatsku budućnost i vraćanje vrijednosti u razoreno društvo. Nije to samo pitanje zapošljavanja i financijskog okvira, nego i mogućnosti prihvaćanja izazova iza kojih mora stati hrvatsko društvo i država.

Sebičnost hrvatskog društva i političkog sustava je podignuta na nevjerojatno visoku razinu s koje se uopće ne može osjetiti niti vidjeti problem svakodnevnice i zato nam se čini kako se Hrvatska nije spremna odreći političkih privilegija kako bi se uvjerilo mlade na ostanak u Hrvatskoj. 

Koraci demografske revitalizacije

Puno se priča o demografskoj revitalizaciji. Što je prvo, od čega treba krenuti? I koliko bi to koštalo?

Prvo je trebalo demografsku razinu postaviti u temelje gospodarskog i ukupnog razvoja, a ne u okvire socijalne i obiteljske politike. Drugo je trebalo formirati strateški odjel u Vladi iznad ministarstava i na njegovo čelo postaviti potpredsjednika Vlade. Treće je trebalo iz proračuna iz relativno nebitnih stavki usmjeriti 4-5 milijardi kuna na demografsku revitalizaciju. Četvrto je trebalo zaustaviti curenje proračunskog novca na sve strane iz brojnih sustava u zemlji. Peto je trebalo izravno povezivanje domicilne i iseljene Hrvatske. Šesto… 

Je li moguća demografska revitalizacija s postojećim stanovništvom budući se puno Hrvata iselilo, a stanovništvo nam je staro?

Pravo pitanje. Domicilna će populacija imati revitalizacijski fertilni potencijal još samo u slijedećih 5 godina, nakon čega će se demografska revitalizacija morati provoditi kroz imigracijski revitalizacijski model koji može uključivati imigraciju hrvatske populacije ili pak neke druge koja može, ali i ne mora mijenjati osnovni etnički identitet.

Zato bi morali slijediti irski model pomlađivanja ukupnog stanovništva koji nužno uključuje identitetsku populaciju i drugu do razine nemogućnosti promjene irskog identiteta. Sve se za one koji ne počnu niti probaju čini posebno složeno, iako su demografski procesi kao i mnogi drugi upravljivi i planski.

Koji je najveći problem u državi i gdje se troši nepotrebno, a moglo bi se iskoristiti na konkretnim mjerama?

Najveći je problem suvremene Hrvatske model stranačkog upravljanja državom s likovima koji mogu uspjeti i dokazati se samo u stranačkim poslušnim i strogo kontroliranim okvirima. Hrvatska je pritom izgubila svoj osnovni identitet, vrijednosni sustav i ljudski potencijal s kojim je oslobođena i stvorena.

Kako curi na sve strane iz proračuna uštede su moguće u svim sustavima, od mirovinskog, obrazovnog, zdravstvenog, poticajnog…do financijskog, samo je za to potrebno znanja, sposobnosti i hrabrosti. Koje ovako postavljen politički sustav nema.

'Problem je od početka politički'

HZZ je najavio neke revolucionarne mjere za mlade u svrhu poticanja zaposlenosti. Hoće li to biti dovoljno?

Političke su najave u pravilu samo sebični interes resora i nikad ne zadiru u stratešku razinu problema. Ništa ne očekujem niti će takav pojedinačni pristup biti dovoljan za ozbiljnije pomake.

Mislite li da će ova Vlada učiniti nešto konkretno po pitanju demografske revitalizacije? Kako vam se čini do sad?

Sad mi se čini kako je demografska problematika zanimljiva za nastupe na javnoj sceni u interesu političkog nastavka i ništa posebno više od toga. Problem je u startu politički, a ne znanstveno postavljen i u tim okvirima prolazit će vrijeme, odlaziti ljudi i svi će nas uvjeravati kako su postignuti rezultati veliki. Sve dok se ne pojave novi statistički podaci o nestanku Hrvatske.

Kako će dolazak migranata utjecati na demografsku sliku Europe?

Europa je dugo vremena sanjarila kako će svoje potrebe za radnom snagom rješavati samo kroz imigraciju, ne shvaćajući kako će s vremenom iscrpsti bazen Istočne i Južne Europe i time destabilizirati gospodarstva iseljeničkih zemalja, otvarati prostore nove imigracije i supstitucije nekim drugim stanovništvom južno od od Sredozemnog i Crnog mora i u konačnici usmjeravati vezane migracije prema svojim starijim useljenicima.

Kad se shvatilo kako ta nova imigracija ne može ili ne želi prihvatiti uređeni način života i rada i počinje destabilizirati domicilna društva i prostore već je bilo kasno, jer se dugo vremena zanosila samo planskom imigracijom radne snage i jer druge slobodne migracije nije niti bilo. Europi danas za njihova gospodarstva treba oko 5 milijuna novih radnika, a samo Njemačkoj oko 900.000 (razlika između ulaska u radni kontingent i izlaska iz njega).

Migracijski je potencijal u sjevernoj Africi i na Bliskom istoku jako velik i uvijek će činiti pritisak prema Europi, ali je potpuno jasno kako Europa neće ulaziti u koncept zamjene stanovništva niti će dozvoliti promjenu demografske slike Europe. Povratak klasičnoj populacijskoj politici i planiranju radne snage postat će nova razvojna doktrina Europe.