Varaždinska sinagoga - već odavno u zapuštenom stanju - i danas plijeni pozornost prolaznika, jer se i letimičnim pogledom može shvatiti da je to nekoć bilo velebno i lijepo zdanje. Dugi niz godina govori se o njezinoj obnovi, nešto se već i počelo raditi, a  mi smo imali ekskluzivnu priliku pogledati je iznutra.

Sinagoga je dovršena i posvećena davne 1861. godine, imala je za ono vrijeme vrlo moderan izgled, tipičan historicistički stil druge polovice 19. stoljeća. U njoj su stotine varaždinskih Židova odlazile subotom na službu Božju, prekrasni gornji balkon bio je rezerviran za žene. Osamdeset godina kasnije - tragične 1941. godine - ustaše su sinagogu pretvorile u konjušnicu, kako bi na taj način izrazili svoj prezir prema progonjenoj židovskoj populaciji.

Nijemci je spasili od rušenja

Ustaše su i nagrdile vanjski izgled skidanjem štukature na pročelju zgrade, a unutrašnjost su u potpunosti prefarbali kako bi time izbrisali stilizirane Davidove zvijezde - ili, kako ih Židovi nazivaju, Magen David. U nekoliko burnih i krvavih noći ljeta 1941. godine oko 600 varaždinskih Židova stradalo je u Holokaustu i Varaždin je službeno postao "Judenfrei" grad, prema nekim izvorima čak i prvi na području NDH.

Ipak, sinagoga nije doživjela sudbinu drugih sinagoga na području ustaške vlasti, jer su je - što zvuči pomalo nevjerojatno - od rušenja spasili Nijemci. Najviše zasluga za to snosi tadašnji nadrabin Rudolf Glueck koji se sprijateljio s tadašnjim njemačkim zapovjednikom Varaždina, zahvaljujući između ostalog i tome što je Glueck govorio perfektni njemački - i to u hajdelberškom dijalektu. Rabin i njemački zapovjednik čak su ispili i "bruderšaft" - što je naziv  za ispijanje pića radi zbratimljenja.

- Dragi rabi, dok sam ja komandant grada Varaždina, ova varaždinska  sinagoga – ljepotica mora ostati  čitava… I ti bi mogao otići iz ovoga grada. - obećao je Nijemac rabinu i to je spasilo glavu i rabinu i njegovoj kćeri Eli Gur, ali i sačuvalo sinagogu. Nažalost, ipak to nije bilo dovoljno da se spasu i ostali Židovi, tako da ih danas - prema popisu iz 2011. godine - ima tek 3 u Varaždinu.

Kino dvorana

Kada su komunisti preuzeli vlast 1945. godine nije im bilo stalo do toga da sinagoga opet postane mjesto vjerske službe, pregradili su je a od 1969. godine služila je kao Narodno sveučilište i kino. Gornji dio dvorane je bio kino kabina, a prema sjećanju ljudi, kino je pred rat uglavnom prikazivalo soft porn filmove. Ipak, bilo je i drugih aktivnosti, kao što svjedoči i plakat iz 1970. o susretu mladih tadašnje općine Varaždin.

Početkom 1990-ih negdašnja je sinagoga postala previše zapuštena da bi se u njoj odigravale bilo kakve aktivnosti, a od tada započinje i saga o njezinoj obnovi. 

'Jedan od 7 kapitalnih projekata u Hrvatskoj'

I dok je, primjerice, zagrebačka sinagoga Tuđmanovim dekretom vraćena Židovskoj zajednici, varaždinska nije doživjela tu sudbinu - između ostalog zato što praktički i nije imala kome biti vraćena. Ipak, s hrvatskim je židovima dogovoreno da to sada bude objekt za kulturne djelatnosti, koji će sačuvati i uspomenu na svoju raniju prošlost. Sinagoga je iznimno akustična te stoga podesna za koncerte, kao i za kazališne predstave i slične programe. Neki su koncerti tamo već bili organizirani - zbor Chorus Angelicus je tamo 2013. izveo oratorij "Kralj David", a nedavno je tamo uspješan koncert u studenom 2016. imao i fusion band nuSynergetic Orchestra. Ipak, prostor nije dovoljno siguran da bi se u njemu mogli nesmetano odigravati programi koji bi obogatili varaždinsku kulturnu ponudu.

Grad Varaždin je izdvojio značajna sredstva za projektnu dokumentaciju, pokušalo se prvo sve riješiti preko EU projekata, ali to iz formalnih razloga nije uspjelo. Bilo je razgovora i s izraelskim Knesetom (državnom skupštinom), no Izraelci nisu pokazali interes za objekt koji ionako više neće biti sinagoga. Ministarstvo kulture je obećavalo sredstva, jedna od ranijih ministrica čak je to nazvala jednim od sedam kapitalnih kulturnih projekata u Hrvatskoj. Novci, ipak, nisu došli i dosad su samo obnovljeni prozori u donjem dijelu, a maknuta je i pregrada iz vremena kino dvorane. Izvršena je i sondaža - skidanjem kasnijih slojeva farbe otkriven je sloj na kojemu su bile iscrtane izvorne Magen David.

U planu je da se obnovi i originalna štukatura s pročelja, kao i da se u nekoj od niša sačuva židovska simbolika, kao uspomena na izvornu funkciju zgrade. Posla svakako ima još jako puno - a prema nekim izvorima - postoje očekivanja da bi se uskoro dobila sredstva od Ministarstva kulture, kao i da bi se nešto novaca moglo namaknuti iz EU projekata. Možda ćemo u dogledno vrijeme doživjeti da sinagoga - sada kao kulturni objekt - ponovno zasija u svojoj ljepoti i da ne bude više stanište pticama. Kako sada izgleda njezina unutrašnjost, možete pogledati u našoj fotogaleriji. Za detaljniji prikaz - kliknite na sliku.

Komentari

02.08.2017. 09:22h Zadnja izmjena: 02.08.2017. 09:26

Foto: Viktor Hranić