Prema nedavno objavljenim podacima službene statistike o migraciji stanovništva po županijama, gradovima i općinama od 2001. do 2015. kroz to petnaestogodišnje razdoblje iz Varaždinske županije odselilo se 40.408 ljudi, a u nju se doselilo njih 39.127.

Rezultat je, ukupno gledajući, negativna migracijska bilanca od -1.281 više odseljenih nego doseljenih. Unatrag petnaest godina tek njih pet završile su s pozitivnim migracijskim saldom. Zadnji put je taj saldo bio pozitivan 2011. godine, a potom minus postaje konstanta. Najveći minus od 559 više odseljenih nego doseljenih dogodio se 2014., kada je ta razlika udvostručena u odnosu na godinu prije, dok je 2015. migracijski saldo iznosio negativnih -544.

Najgora 2015. godina

Tijekom petnaestogodišnjeg razdoblja broj građana koji su odselili iz Varaždinske županije rastao je po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,6 posto, dok je prosječna godišnja stopa rasta broja doseljenih bila 1,3 posto. Najviše građana dosad odselilo se 2015., ukupno 3.579,dok ih se doselilo nešto više od tri tisuće. Petnaest godina prije u ovu županiju doselilo se 2.474 građana, a iz nje je otišlo njih 2.434.  Godine 2015. iz Varaždinske županije odselilo je 1.145 osoba više nego što je to bilo 2001., dok je broj doseljenih povećan za njih 561. Iseljavanje je skoro 50 posto veće od doseljavanja! Očito da ova županija premalo nudi da bi privukla nove stanovnike i zaustavila iseljavanje svojih ljudi!

Sve više odlazaka u inozemstvo

Iako se iz Varaždinske županije najčešće odlazi u neku drugu, dakako gospodarski jaču, što čini oko 80 posto ukupnih selidbi, sve više ljudi odlazi u inozemstvu.Tijekom 15 godina iz ove županije u inozemstvo je odselilo 2.900 osoba, a istodobno iz inozemstva doselilo se njih 2.160. Primjerice, 2001. u ukupnom broju iseljavanja iz Varaždinske županije, udjel onih koji su odselili u inozemstvo bio je 5,8 posto, a 2015. iznosio je 22,3 posto, uz ukupno 800 odseljenih što je oko pet puta više nego petnaest godina prije, ali i 56 posto više nego 2014. Inače, treba uzeti u obzir da se od 2011. statistički podaci vanjske migracije obrađuju po metodologiji Europske unije prema kojoj se međunarodnim migrantima smatraju osobe koje su promijenile uobičajenu državu stanovanja na razdoblje od najmanje godinu dana. Prije toga podaci o vanjskoj migraciji obuhvaćali su državljane i strance koji su prijavili ili odjavili svoje prebivalište u Hrvatskoj.

Slika gradova i općina

Jedino Varaždin i Donja Voća imali su 2015. pozitivan migracijski saldo, odnosno više doseljenih nego odseljenih stanovnika. U Varaždin se doselilo 100  ljudi više nego što se odselilo, a u Donju Voću njih dvoje. Još je samo Klenovnik bio u pozitivi s podjednakim brojem odseljenih i doseljenih, njih 33, a u svim ostalim gradovima i općinama dogodio se migracijski minus. Najveći u Novom Marofu iz kojeg je 113 ljudi više odselilo nego doselilo u taj grad. Slijedi Ludbreg s migracijskim saldom od -89, što znači toliko više odseljenih nego doseljenih, a na trećem mjestu su Varaždinske Toplice iz kojih je 71 građanin više odselio nego doselio. Niz nastavlja Ivanec s 54 više odseljenih nego doseljenih ljudi, te Lepoglava s migracijskom bilancom od -40. Od općina, Gornji Knjeginec imao je 23 osoba više odseljenih nego doseljenih,  dok je migracijski saldo Trnovca Bartolovečkog bio negativnih -18. Petnaest godina prije pozitivan migracijski saldo imalo je 11 općina u Varaždinskoj županiji, a najveći Gornji Knjeginec u koji je 2001. doselilo 70 ljudi više nego što ih je odselilo, te Ivanec i Ludbreg s osam odnosno devet više doseljenih nego odseljenih stanovnika.

Kako je bilo lani, znat će se više sredinom srpnja i objavom podataka o migracijskim kretanjima u 2016.

Komentari

24.03.2017. 09:39h Zadnja izmjena: 24.03.2017. 09:48

Foto: ilustracija