nezaustavljiva realnost?

ISTRAŽILI SMO Mračan scenarij - evo što će se dogoditi s našom županijom već za 13 godina!

Objavljeno: 24.01.2017. 08:55

Zadnja izmjena: 24.01.2017. 11:37

Foto: Arhiva

Može se dogoditi da Varaždinska županija, kažu demografi, za 13 godina ima najniži udjel djece na sjeverozapadu zemlje te da za 1,9 puta bude brojnije starije stanovništvo od mlađeg. Ovaj mračni scenarij uslijed negativnih trendova mogao bi brzo postati i stvarnost.

S obzirom da u Varaždinskoj županiji već godinama niti jedan demografski pokazatelj nije pozitivan, odnosno više ljudi umire nego se rađa, više se iseljava nego doseljava, lako je moguće da se ostvari scenarij zapisan u projekciji stanovništva Hrvatske i njezinih županija do 2030. koju je prije dvije godine izradio ekspertni tim zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, a uporište ima danas i u najnovijoj  projekciji Eurostata o demografskim kretanjima u državama Europske unije i njihovim regijama do osamdesetih godina ovoga stoljeća.

Za Varaždinsku županiju  ishod je prilično katastrofičan, jer 2020. imala bi 167.984 stanovnika ili 7.787 manje u odnosu na posljednji popis iz 2011., dok bi 2030. godine ukupan broj stanovnika pao za njih još 11.142, što je skoro trećina današnjeg stanovništva Varaždina ili više od polovice stanovništva ostalih pet gradova.

Varaždinska županija 2030. mogla bi imati tek 156.842 stanovnika. Demografija je sudbina, rekao je svojedobno poznati američki političar i publicist Patrick Buchanan, a  dodajmo da bi ona Varaždinske županije mogla biti i tragična, ne počnu li se odgovorni na vlasti njome i ozbiljno baviti.

Četiri tisuće djece manje, a pet tisuća starijih više

Iako projekcije stanovništva ne treba smatrati prognozama, scenariji rađeni na temelju demografskih kretanja tijekom određenog vremenskog razdoblja vrlo su ozbiljna upozorenja da bi uslijed negativnih trendova i oni najmračniji mogli postati stvarnost.

Dogodi li se to u Varaždinskoj županiji, 2020. udjel djece do 14 godina starosti u ukupnom stanovništvu bit će 13,9 posto, odnosno u toj dobnoj skupini moglo bi biti dvije tisuće djece manje nego prema zadnjoj procjeni stanovništva službene statistike, dok će 2030. udjel te dobne skupine u ukupnom stanovništvu pasti na svega 12,3 posto, obuhvativši njih 19.300, što znači da bi se broj djece mogao smanjiti kroz deset godina za skoro četiri tisuće.

Varaždinska županija, kažu demografi, bit će s najnižim udjelom djece na sjeverozapadu Hrvatske! Istodobno udjel osoba starijih od 65 godina mogao bi 2030. iznositi 23,8 posto, a stanovnika te dobi bilo bi nešto više od 37 tisuća. Indeks starenja od 193 je među najvećima u sjeverozapadnom dijelu zemlje, što bi značilo da će u Varaždinskoj županiji za 1,9 puta biti brojnije starije stanovništvo od mlađeg. 

Sve to moglo bi, pak, imati značajne socijalne i ekonomske posljedice na regionalnoj i  razini lokalnih zajednica – smanjenje broja učenika u obrazovanju, manje radno sposobnih osoba za potporu ostatku populacije, dodatne zdravstvene usluge za starije itd.

Pesimistične projekcije Eurostata

Ukupna promjena broja stanovnika rezultat je uzajamnog djelovanja dviju sastavnica – prirodnog prirasta i neto migracija. Na temelju toga i Eurostat je objavio projekcije za zemlje Europske unije, prvo do polovice stoljeća, a potom i do 2080. Za Hrvatsku u cjelini i njezine regije one su još pesimističnije od onih domaćih.

Već do 2030. pala bi na četiri milijuna stanovnika, 2050. na 3,8 milijuna, a 2080. na 3,5 milijuna. Na području prostorne regije kontinentalne Hrvatske (NUTS 2 razina prema EU standardima), kojoj pripada i šest županija sa sjeverozapada zemlje, 2030. živjelo bi 2,7 milijuna stanovnika, sredinom stoljeća broj stanovnika pao bi na 2,5 milijuna, a 2080. na 2,2 milijuna.

Pad stanovništva pogodio bi i Jadransku Hrvatsku, s 1,3 milijuna u 2030., na 1,2 milijuna u 2080. Što se sjeverozapadnih županija tiče, od 2020. do 2030. brojčano bi se smanjile za ukupno 32 tisuće žitelja, s tim da bi jedino Grad Zagreb doživio rast stanovništva na 814 tisuća, većinom kao rezultat unutrašnjih migracijskih  tokova.

Što čeka Europu u cjelini

Hrvatska je među Mađarskom, Slovačkom, Portugalom, Bugarskom, Rumunjskom, Grčkom, nekim baltičkim zemljama, ali i Njemačkom koje će sredinom stoljeća imati manje stanovnika, s tendencijom daljnjega pada do osamdesetih godina. Mađarska i Slovačka bi, primjerice, 2050. mogle imati pola milijuna stanovnika manje nego danas, Bugarska oko dva milijuna manje, Poljska oko tri milijuna manje,  dok bi stanovništvo Njemačke moglo pasti za čak šest milijuna.

Istodobno, projekcije Eurostata pokazuju porast broja stanovnika do 2050. u Austriji za nešto više od milijun u odnosu na sadašnje stanje, za oko dva milijuna u Švedskoj i Švicarskoj, tri milijuna u Belgiji, za sedam milijuna u Italiji, a  tu su i druge zemlje s manjim ili većim rastom.

Zanimljiv je Luksemburg koji bi sredinom stoljeća imao milijun stanovnika, dvostruko više nego danas. Inače, prema Eurostatovoj demografskoj projekciji u EU-28 sredinom ovoga stoljeća živjelo bi 525,6 milijuna stanovnika, 17 milijuna više nego danas, no u tom broju je i Velika Britanija koja se sprema napustiti Uniju. Što se tiče europskih regija, tek njih 59 projiciralo je da će se usporedno povećavati prirodni prirast i migracijski saldo, dok ih 50 očekuje smanjenje obiju demografskih komponenti.

 

Komentari