Kako posluju naši centri za socijalnu skrb - ukupno raspolažu s 92 milijuna kuna

Za socijalnu skrb na području Varaždinske županije iz državnog proračuna ove godine stiže oko 92 milijuna kuna, što je 3,2 posto od ukupno planiranih 2,9 milijardi kuna koliko je država  namijenila socijali. Riječ je o sredstvima koja iz glavne blagajne idu centrima za socijalnu skrb u ovoj županiji, a njih je četiri – Varaždin, Novi Marof, Ivanec i Ludbreg. Posluju kao javne ustanove čiji je osnivač država, a skrb za potrebite im je jedna od osnovnih zadaća.

Kako oni troše javni novac, koliko ide onima koji pomoć trebaju,analizirali smo kroz njihove godišnje financijske planove te zatražili komentar čelnih ljudi tih institucija. Iz svega, možda smo nešto bliže i  uvijek aktualnom pitanju koliko je bogata ili siromašna naša županija. No, krenimo s financijama i prošetajmo kroz četiri centra za socijalnu skrb u kojima na tim poslovima radi 97 djelatnika. Centre smo rangirali prema broju stanovnika obuhvaćenih njihovom djelatnošću.

 1. Varaždin

Centar za socijalnu skrb Varaždinsvojom djelatnošću pokriva područje Grada Varaždina i općina Beretinec, Cestica, Gornji Kneginec, Jalžabet,  Petrijanec, Sračinec, Sveti Ilija, Trnovec Bartolovečki, Vidovec i Vinica, s pripadajućim naseljima. Na teritoriju obuhvaćenom nadležnošću ovog centra je oko 90.000 stanovnika.Kako ističe ravnateljica Sibila Krajnik, proračunska sredstva koriste se prema zadanim okvirima od strane resornog ministarstva, a s jednakom odgovornošću upravlja se i s novcima iz Županije i lokalne samouprave, tzv. decentraliziranim sredstvima. Što se tiče aktivnosti, kaže, trude se biti dostupni svim građanima i pomoći im da u okviru zakonskih propisa ostvare svoja socijalna prava, jer svaki čovjek u potrebi je zasebna priča.

Ove godine varaždinski Centar za socijalnu skrb iz državnoga proračuna trebao bi dobiti 43 milijuna kuna, a pridodaju li se tome decentralizirana sredstva od oko milijun kuna, njegov vlastiti proračun iznosi 44 milijuna kuna. Najveći dio proračunskog novca odlazi na zajamčene minimalne naknade za koje je ove godine predviđeno oko 13,5 milijuna kuna, a to je nešto više od trećine ukupnih sredstava. Doplatak za pomoć i njegu odnosi ukupno 8,4 milijuna kuna ili 19,5 posto proračuna.

Za osobne invalidnine isplatit će se skoro 6,5 milijuna kuna, a za pokriće statusa roditelja njegovatelja nešto više od četiri milijuna kuna. S većim iznosima prisutni su i troškovi za smještaj u udomiteljske obitelji (4,4 milijuna kuna), te trošak za jednokratne novčane pomoći u ukupnom iznosu od oko 3,7 milijuna kuna. U varaždinskom Centru za socijalnu skrb radi 47 djelatnika, a za njihove plaće odlazi ukupno 5,7 milijuna kuna ili 13 posto proračuna te institucije. Godišnji bruto izdatak po zaposlenom je 9,9 milijuna kuna, no prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih je šest tisuća kuna.

U okviru Centra za socijalnu skrb Varaždin ostvareno je prema zadnjim podacima 1056 prava na zajamčenu minimalnu naknadu, od kojih se 438 odnosi na samce, a 618na kućanstva, a to je otprilike 1,2 posto ukupnoga stanovništva s područja njegove nadležnosti.Osobne invalidnine prima 431 osoba, a doplatak za pomoć i njegu njih 1437. Status roditelja odgajatelja steklo je 100 osoba. Jednokratnu novčanu pomoć dobiva godišnje 2765 ljudi. Naknadu za ugroženog kupca energenata prima 1275 osoba. Centar ima 997 korisnika socijalnih usluga, no pridodaju li se tome svi oni koji dobivaju neki vid novčane pomoći ili naknade, brojka se penje i do 5 tisuća ljudi, a to je 5,5 posto ukupnoga stanovništva.

2. Ivanec

Ivanečki Centar  za socijalnu skrb osnovan je za područje dvaju gradova – Ivanca i Lepoglave,  te za općine Klenovnik, Bednja, Donja Voća i Maruševec, s pripadajućim naseljima. To je područje s nešto više od 33.000 stanovnika. Zadaća toga centra je, ističe njegov ravnatelj Robert Čusek, štititi interese i unapređivati prava ranjivih društvenih skupina, posebice obitelji, djece, mladih, osoba starije životne dobi i osoba s invaliditetom, razvijajući model kombinirane socijalne politike te suradnju s lokalnim humanitarnim udrugama, kako bi se svi u potrebi osjećali bolje. Iz ovogodišnjeg državnog proračuna ludbreškom centru ide oko 18,8 milijuna kuna, od čega 80 posto odlazi na socijalne pomoći i naknade.

Za zajamčene minimalne naknade izdvojit će se 3,5 milijuna kuna ili 18,9 posto od godišnjeg proračuna. Naknade građanima u vidu doplatka za njegu i pomoć iznose 2,9 milijuna kuna ili 15,3 posto proračuna, za roditelje njegovatelje odlazi 1,2 milijuna, a za osobne invalidnine 2,7 milijuna kuna ili 14,6 posto ukupnih ovogodišnjih proračunskih sredstava Centra. Za jednokratne pomoći rezervirano je 1,2 milijuna kuna, od čega se 942 tisuće kuna odnosi na jednokratnu novčanu pomoć u novcu, a 270 tisuća kuna u naravi.Rashodi za zaposlene, njih 21, iznose 2,5 milijuna kuna, a za plaće odlazioko 1,7 milijuna kuna ili devet posto proračuna te institucije.

Pri Centru za socijalnu skrb Ivanec zajamčenu minimalnu naknadu prima 407 osoba, (197 kućanstava i 208 samaca), a to je 1,2 posto ukupnoga stanovništva cijelog područja obuhvaćenom njegovom aktivnošću. Osobnu invalidninu prima 178 osoba, a doplatak za pomoć i njegu u punom ili smanjenom iznosu dobiva njih 499 ili 1,5 posto stanovnika. Status roditelja njegovatelja ima 30 osoba, a prema zadnjim podacima jednokratnu novčanu pomoć primilo je njih 46. Trenutno imaju 1493 korisnika novčane pomoći, što je 4,5 posto stanovništva s toga područja.

3. Novi Marof

Novomarofski Centar za socijalnu skrb obuhvaća područje dvaju gradova - Novog Marofa i Varaždinskih Toplica, te općine Breznica, Breznički Hum, Ljubešćica i Visoko, s pripadajućim naseljima,  i s ukupno oko 25.000 stanovnika. Kako kaže ravnateljca Antonija Maltar, njihov je najveći problem neadekvatan prostor, no koncem sljedeće godine trebali bi preseliti u novi, s obzirom da je resorno ministarstvo osiguralu novce za izgradnju novog centra. Unatoč svemu, kaže, izvršavaju se sve zakonom propisane aktivnosti,a cilj im je svim građanima koji se nađu u potrebi osigurati pristup pravima iz sustava socijalne skrbi, te dugoročno što više senzibiliziratizajednicu za socijalne potrebe i podršku.U ovogodišnjem državnom proračunu za rad ovog centra odvojeno je približno 17,4 milijuna kuna.

Najveća stavka je doplatak za pomoć i njegu u punom ili smanjenom iznosu od ukupno 4,2 milijuna kuna, što čini 24 posto proračuna ove institucije. S 18,7 posto udjela slijede osobne invalidnine na koje odlazi oko 3,3 milijuna kuna. Za zajamčene minimalne naknade predviđeno je nešto više od 2,3 milijuna kuna ili 13,5 posto proračuna. Na naknade za roditelja njegovat s doprinosima izdvojit će se oko 2,1 milijun kuna, a za jednokratne novčane pomoći osigurano je 200 tisuća kuna. Centar ima 16 zaposlenih na čije plaće odlazi 6,9 posto od ukupnih sredstava ili 1,2 milijuna kuna.

Na području koje pokriva novomarofski Centar za socijalnu skrb zajamčenu minimalnu naknadu prima 300 osoba (67 njih istovremeno ostvaruje i neka druga prava), što je 1,2 posto stanovništva. Doplatkom za pomoć i njegu obuhvaćeno je 726 osoba, dok status roditelja njegovatelja ima 51 osoba. Osobne invalidnine primaju 202 osobe. Kroz jednokratne naknade obuhvaćeno je oko 490 ljudi (veći broj koristi i neko drugo pravo), a njih 105 primilo je lani samo tu naknadu. Dodijeljeno je i 366 naknada za energente.Na vrata ovog centra godišnje pokuca do 2500 ljudi, a  nešto više od 1000ili njih4,2 posto od ukupnog stanovništva toga područja korisnici su novčane pomoći.

4. Ludbreg

Centar za socijalnu skrb Ludbreg pokriva područje Grada Ludbrega te općine Mali Bukovec, Veliki Bukovec, Sveti Đurđ i Martijanec, s pripadajućim naseljima,  i s ukupno oko 19.800 stanovnika. Centar trenutno ima 943 korisnika novčane pomoći. Ostale usluge koristi 588 osoba. Kako kaže ravnateljica te institucije Anica Zember, najveći dio novca odlazi na provedbu socijalnih programa, u skladu sa zakonskim rješenjima, ali naglašava da im je cilj, kroz partnerstvo s lokalnom samoupravom i ludbreškim humanitarnim udrugama, jačati i izvaninstitucionalni oblik socijalne skrbi te što više približiti usluge korisnicima. Ludbreški Centar za socijalnu skrb u ovoj godini iz državnog proračuna dobit će nešto više od 12,1 milijun kuna.

Za naknade građanima na temelju osiguranja i druge naknade ove godine bit će izdvojeno oko 10,2 milijuna kuna ili84 posto od ukupno dobivenih sredstava iz resornog ministarstva. Za zajamčenu minimalnu naknadu potrebitima utrošit će se oko 2,3 milijuna kuna ili 18,8 posto.Druge dvije najveće stavke sudoplatak za njegu i pomoć, u punom ili smanjenom iznosu,na koji odlazi 21,5 posto godišnjeg prihoda odnosno 2,6 milijuna kuna, te osobne invalidnine na koje se odnosi 12 posto prihoda, a iznose godišnje skoro 1,5 milijuna kuna. Za roditelje sa statusom njegovatelja bolesne djece  izdvojeno je oko milijun kuna ili 8,3 posto godišnjih prihoda. Na jednokratne novčane pomoći odvojeno je 215 tisuća kuna. Centar za socijalnu skrb Ludbreg ima 13 zaposlenih, a za njihove plaće odlazi oko 1,2 milijuna kuna ili 9,8 posto godišnjeg proračuna te institucije.

U ludbreškom Centru za socijalnu skrb zajamčenu minimalnu naknadu prima 333 osoba (168 nositelja prava za obitelj). Osobne invalidnine prima 114 osoba, a doplatak za pomoć i njegu njih 455. Status njegovatelja ima 27 osoba. Jednokratnu novčanu pomoć koristi godišnje oko 299 osoba.Od ukupno oko 19.800 stanovnika toga područja socijalno ugruženih je 1,7 posto,  invalida i bolesnih 2,5 posto,aneki oblik socijalne naknade prima 4,8 posto stanovništva toga područja.

Koliko ljudi živi na minimalnoj naknadi?

Na području Varaždinske županije zajamčenu minimalnu naknadu putem nekog od četiriju centara za socijalnu skrb prima svaki mjesec 1736 ljudi ili 1 posto ukupnoga stanovništva. Osnovica na temelju koje se izračunava iznos zajamčene minimalne naknade određena je odlukom hrvatske Vlade i iznosi 800 kuna. Toliko dobivaju samci, a za kućanstva se utvrđuje u iznosu koji predstavlja zbroj udjela za svakog člana, 480 kuna za odraslog, 320 za dijete te 800 za samohranog roditelja. Zajamčena minimalna naknada ne smije prelaziti iznos minimalne plaće. Bruto minimalna plaća trenutno iznosi 3.276 kuna, a neto 2.620 kuna. Izračunato je da se od toga može preživjeti. Može li doista?

Koliko ljudi zatraži jednokratnu pomoć?

Jednokratna naknada priznaje se samcu ili kućanstvu koje zbog trenutačnih materijalnih teškoća nije u mogućnosti podmiriti osnovne životne potrebe. Uglavnom se koriste za nabavu hrane i kućanskih potrepština, za plaćanje režijskih troškova i nabavu ogrjeva te školskih udžbenika itd. Ukupni iznos priznatih jednokratnih naknada u jednoj kalendarskoj godini ne može iznositi više od pet osnovica za samce (2.500 kuna) odnosno sedam osnovica za kućanstva (3.500 kuna). Za jednokratnu novčanu pomoć u četiri centara socijalne skrbi  u Varaždinskoj županiji lani je došlo 3600 ljudi, a to je dva posto od ukupnog stanovništva

Prag siromaštva

U Hrvatskoj je prema zadnjim podacima službene statistike nešto više od 800 tisuća siromašnih ljudi jer žive i preživljavaju s manje od dvije tisuće kuna, a 2000 kuna je prag siromaštva. Relativna stopa siromaštva je 20,4 posto. U Varaždinskoj županiji socijalna slika nije ništa bolja. Socijalno ugroženi su i oni na minimalcu, umirovljenici s malim mirovinama, a prosjek je nešto veći od dvije tisuće kuna. Jedva da se preživljava i s tzv. normalnom plaćom koja u startu zaostaje 20 posto od hrvatskoga prosjeka. Svaki je peti stanovnik ove županije sasvim sigurno na rubu siromaštva i u riziku socijalne isključivosti. U Hrvatskoj prag siromaštva iznosi 24.900 kuna, i to za jednočlano kućanstvo u kojem se mjesečno živjelo s 2075 kuna, dok je za kućanstva s dvije odrasle osobe i dvoje djece granica postavljena na 52.290 kuna, odnosno 4.357 kuna na mjesec.