nevrijeme na našem području

Istražili smo zašto zbog tuče stradavaju Ivanec i Bednja

Objavljeno: 12.07.2017. 13:47

Zadnja izmjena: 12.07.2017. 14:50

Foto: arhiva

Kako je našu županiju u posljednje vrijeme pogodilo dosta tuče, jak vjetar je čupao stabla i nanijelo veliku štetu odlučili smo doznati zašto i zbog čega.

Naime, upitali smo dežurnu prognostičarku Dunju Plačko-Vršnak zašto je naše područje, posebice Općina Bednja i Ivanec na 'udaru' jakih tuča.

- Lokalne nestabilnosti nisu neuobičajene za ovo doba godine. Nije samo Varaždinsku županiju pogodio ovaj prijelaz frontalnog poremećaja, posebno smo upućeni i vidjeli smo slike iz Bednje, ali Međimurska županija i područje Zagorja također su pretrpjeli štete. Sinoptička situacija bila je takva da se zadržavao topli zrak, nakon čega je u visinskoj struji došlo do naglog prodora hladnog zraka sa sjevera odnosno sjeverozapada. Na području Varaždinske županije u protekla 24 sata zabilježili smo 25 litara po četvornome metru. - kaže Dunja Plačko-Vršnak i nadodaje kako će danas krajem dana ponovno doći ciklona sa sjevera tako da nisu isključeni ni lokalni pljuskovi ni grmljavina.

Također smo uspjeli doznati kako su Općina Bednja i Ivanec posebno na udaru zbog toga što dolazi vlažan i hladan zrak s Alpa, a planinski masiv djeluje na frontalne poremećaje. Kada se dodirnu ovdašnji postojeći vrući zrak i taj hladniji s Alpa, dolazi do nastanka jačih oluja koje onda prvo udare baš na ta pogranična područja, Bednju i Ivanec.

Premalo raketa za obranu?

Za mišljenje smo pitali i Josipa Salatko, dopredsjednika Udruge raketara obrane od tuče Hrvatske, konkretnije, koliko naša županija ima lansirnih postaja te koliko je prema njegovoj procjeni potrebno raketa po lansirnoj postaji. Također, došli smo do informacije kako obrana od tuče ne smije djelovati preko granice, odnosno da je susjedna Slovenija ni ne posjeduje. 

- Za Varaždinsku županiju ne raspolažem podacima o broju i rasporedu lansirnih i generatorskih postaja. Područje Bednje i Ivanca stradavaju zbog ne djelovanja lansirne postaje 8 - Gornje jesenje i lansirne postaje 12 - Veterničke gore iza čega stoji jedna jako duga priča o kojoj sam upozoravao i ministra Tolušića, župana Kolara i brojne institucije. Slovenija nema obrane zato jer su smatrali da je ne učinkovita i preskupa. Po mojoj slobodnoj procjeni svaka rampa bi morala imati barem 4 punjenja tj. 24 rakete, a ispucavalo bi se po stvarnoj potrebi odnosno kada bi se procijenilo koliko je točno potrebno. Nažalost, kod nas na LP 12 svega je 9 raketa, što je nedostatno i za jednu jaču akciju, a znam da je takvo stanje gotovo svugdje. - kaže Josip Salatko i upozorava kako aktivnu sezonu obrane od tuče, koju operativno provodi DHMZ provodi samo formalno, a zapravo radi sistemski na slabljenju i uništavanju sustava obrane od tuče koja se pokazala vrlo korisnom, što pogotovo znaju svi oni koji žive od poljoprivrede. 

U Sloveniji obrana od tuče ukinuta

U situacijama s tučom u posljednjih nekoliko slučajeva radilo se o prolascima atmosferskih fronti u sjeverozapadnoj visinskoj struji (dijelom i jugozapadnoj) u kojoj je pritjecao vlažan i - s obzirom na vruću podlogu - vrlo nestabilan zrak. U takvim situacijama najviše stradavaju zapadni predjeli Hrvatske (od sjevernog Jadrana do sjeverozapadne Hrvatske). 

- Iako je u znanstvenoj zajednici dvojbena efikasnost obrane od tuče, na području koje graniči sa susjednim državama Slovenijom i Mađarskom dodatan je problem što je u tim zemljama obrana od tuče ukinuta (u Sloveniji još 1996.), pa se na tučonosne oblake djeluje tek kad 'prijeđu granicu', kad su u oblacima zrna tuče najčešće već formirana i velikog promjera. U takvim uvjetima, obrana od tuče, čak i da se može dokazati njena učinkovitost, ne može biti učinkovita. Inače je, prema višegodišnjim statistikama, područje sjeverozapadne Hrvatske najučestalije pogođeno tučom, pri čemu Međimurje i posebno Hrvatsko Zagorje imaju najveću učestalost pojave tuče. Učestalost tuče je u posljednja dva desetljeća još veća zbog globalnog zatopljenja i povećane energije koja se oslobađa u atmosferskim procesima, a to se odnosi i na razvoj grmljavinskih oblaka (kumulonimbusa). - javila nam je Nataša Strelec Mahović, ravnateljica DHMZ-a.

 

Komentari