Bitka za HDZ: Otkrivamo pozadinu političke subverzije koja je iznenadila apsolutno sve!

Već i površni poznavatelji političkih prilika znaju da u HDZ-u Varaždinske županije postoje dvije glavne struje, a neki čak govore i o četiri frakcije. Kako bilo, jedna od struja, ona okupljena oko Anđelka Stričaka, slobodno se može nazvati „braniteljskom“, dok drugu, koju možemo nazvati „liberalnom“, predvode načelnik Ljubešćice Nenad Horvatić, gradonačelnik Novog Marofa Siniša Jenkač i kneginečki načelnik Goran Kaniški. Trojac sačinjen od otprilike vršnjaka koji tek prigodno govore o 1991.-oj.

Međutim, dok su svi očekivali da će se protiv Anđelka Stričaka kandidirati upravo Horvatić, čije česte „čarke s predsjednikom“ nisu osobita tajna, ovog utorka u javnosti je doslovce iskrsnulo ime dr. Denisa Kovačića, aktualnog HDZ-ovog pomoćnika ministra zdravlja i donedavnog novomarofskog predsjednika Gradskog vijeća. Nije, dakle, teško zaključiti kojoj struji Kovačić pripada, no istražili smo pozadinu političke subverzije u HDZ-u koja je iznenadila apsolutno sve...

Tko je tko

Veza ovog rodom Zadranina i bivšeg člana HSLS-a s Novim Marofom i HDZ-om ima obiteljsku pozadinu. Supruga mu, naime, kako se ovih dana prepričava, dolazi iz obitelji lokalno „poznatih HDZ-ovaca Vugera“, a zbog nje se početkom 1990.-ih Kovačić preselio u Novi Marof i zaposlio kao liječnik u Domu zdravlja. Karijera mu uzlaznom putanjom kreće 2002., od kada sve do danas obnaša redom upravljačke funkcije (od ravnatelja topličke bolnice, ravnatelja Poliklinike Medikol u Čakovcu, Poliklinike „Drago Čop“ u Zagrebu i dr.).

Sredinom 2000.-ih Kovačić napušta HSLS zbog određenog sukoba s Ivanom Čehokom, a poznat je i njegov sukob s Radimirom Čačićem koji se također tih godina u nekoliko nastavaka mogao pratiti javno, u Globusu. Političkom usponu Anđelka Stričaka, s druge strane, prethodilo je sudjelovanje u Domovinskom ratu, gdje je i ranjen te ima status ratnog vojnog invalida, odnosno prethodno zapošljavanje u varaždinskoj temeljnoj a potom i poznatoj Specijalnoj jedinici „Rode“. U HDZ se učlanio 1993., 1998. postao načelnik Visokog, a u razdoblju od 2008. do 2012. u županijskoj organizaciji popeo se do mjesta predsjednika.

Očite razlike

U međuvremenu se seli u Varaždin, dodatno stječe akademsku titulu magistra ekonomije te se u potpunosti posvećuje politici. Uslijedila je kandidatura za župana 2013. godine, kada kao „no name“ kandidat – kako ga je nazvao Čačić, Štromara vodi u drugi krug. Do danas uspio je „rasturiti“ gradski HDZ, pronaći put stranke do medija, te iznaći relevantnog kandidata za gradonačelnika Varaždina. Ostvario je i najbolji rezulat stranke na izborima za Vijeća mjesnih odbora u Varaždinu od 1990.-ih, te se izborio za „domaće ljude“ na listi za parlamentarne izbore, odnosno pod njegovim vodstvom HDZ je u Varaždinskoj županiji dobio dva saborska zastupnika.

Ipak, već šturi biografski podaci ukazuju na očite razlike između Stričaka i Kovačića, odnosno „struja“ sada okupljenih oko njih. Stričaku se predbacuje kandidatura nestranačkih Marijana Cingule i Barbare Rocco 2013. godine („...uz toliko kvalitetnih kadrova?“), odnosno „autoritativna kadrovska politika i općenito autoritativan način vođenja stranke“. Naime, prema Kovačićevom pismu članovima kojemu smo u posjedu,  prozivaju ga da je zapravo izgubio sve izbore od 2013. na ovamo, odnosno smatraju da je uz promjenu kadrovske politike i komunikacije na svim razinama moguća izborna pobjeda HDZ-a na lokalnim izborima 2017.

Biraju 'funkcioneri'

Znači li to ujedno prvi korak u ozbiljnom pokušaju stvaranja koalicije HDZ-a i HNS-a na lokalnoj razini? Ne nužno. Više nije nikakva tajna da spomenuto u borbi za osvajanje/opstanak na vlasti u Varaždinskoj županiji nije strano ni jednoj ni drugoj struji HDZ-a, kao ni HNS-u. Pokazuje to ponajbolje primjer posljednjeg kadrovskog rješenja u postavljanju nove uprave u varaždinskoj bolnici. Međutim, ni HDZ ni HNS u ovom trenutku nisu ni na kakvom pragu dogovora, već više „opipavanja“ (ponajviše bila svojih članova i glasača). A politički sukob između Kovačića i Stričaka samo je lokalna refleksija sukoba Milijana Brkića i Tomislava Karamarka. Lako je pogoditi tko kojoj struji pripada, ali nešto teže sa sigurnošću predvidjeti ishod današnjih izbora. Ne bira se, naime, prema načelu jedan član-jedan glas, već biraju ljudi (izaslanici) vezani funkcijama...