Dokument Ministarstva financija demantira Habuša: Nenamjenskog trošenja u JUGS-u je bilo

Objavljeno: 22.05.2015. 11:01

Zadnja izmjena: 25.03.2016. 11:36

Foto: Siniša Sović

S obzirom na to da je protekao zakonski rok od 15 dana u kojem je Javna ustanova Gradski stanovi trebala u državni proračun vratiti 9,3 milijuna kuna nenamjenski potrošenih sredstava, Porezna uprava će prema drugostupanjskom Rješenju pokrenuti ovršni postupak.

Rješenje koje je na adresu Grada došlo 6. svibnja izvršno je i ovršno, a rok je istekao jučer, 21. svibnja. Kroz nekoliko dana, Porezna uprava bi Javnoj ustanovi Gradski stanovi trebala poslati Rješenje o ovrsi,  a nakon toga najvjerojatnije slijedi blokada računa s obzirom na to da novac nije osiguran.

Gradonačelnik Goran Habuš jučer je u svom priopćenju naglasio kako neće biti blokade računa Grada Varaždina te da će na Upravnom sudu JUGS dokazati kako nije bilo nenamjenskog trošenja sredstava.

- Naime, JUGS-je Upravnom sudu podnio tužbu i zahtjev za odgodom izvršenja rješenja Ministarstva financija do donošenja presude Upravnog suda. Na istovjetnom primjeru Grada Zagreba vidljivo je da Upravi sud o tome može odlučiti u roku od svega nekoliko dana. Ako se Zagrebu omogućila odgoda izvršenja rješenja, ne vidim razloga zašto se ne bi tako postupilo kada se radi o Varaždinu. Nadamo se da će Upravni sud u kratkom vremenu donijeti odluku, pa će Javna ustanova Gradski stanovi imati priliku  dokazati da u Varaždinu zapravo i nije bilo nenamjenskog trošenja novaca.  JUGS je potrošio novac za izgradnju stanova, stanove treba prodati i tada uplatiti novac u državni proračun - rekao je jučer gradonačelnik Habuš.

S takvim mišljenjem ne slaže se nezavisni vijećnik Zlatan Avar koji kaže da je situacija krajnje ozbiljna. Prema njegovom mišljenju, u Gradu očito nemaju dovoljno znanja da financijski problem rješavaju financijski. Također, navodi kako mu nije jasno zašto gradonačelnik Habuš sada tvrdi da nije bilo nenamjenskog trošenja novca, kad je to jasno definirano u drugostupanjskom i konačnom rješenju Ministarstva financija.

U Rješenju točno piše kako je nastalo nenamjensko trošenje novca. JUGS se zaigrao, ponašao se kao investitor i tu su nastali problemi. Ukoliko gradonačelnik tvrdi da nije bilo nenamjenskog trošenja novca, zašto je onda smijenjen bivši ravnatelj Vladimir Kukec? Koliko je poznato smijenjen je upravo zbog nenamjenskog trošenja sredstava. Ako gradonačelnik tvrdi da nije bilo nenamjenskog trošenja novca, je li onda Kukecova ostavka nezakonita? Najbitnije u svemu jest da se ne rješava dugoročan problem JUGS-a, a to je 20 milijuna kuna rupe, manjak u ustanovi koji je stalan – smatra Avar koji je bio član Povjerenstva koje je "češljalo" poslovanje JUGS-a kada je bilo očito da su problemi preveliki da bi ih se ignoriralo.

Da je doista bilo nenamjenskog trošenja novca, stoji u drugostupanjskom Rješenju Ministarstva financija. Točno je opisano kada je i kako došlo do nenamjenskog trošenja. Navodi se da su sredstva bila strogo namjenska te da nisu smjela biti potrošena na nešto drugo.

"U tijeku nadzora, pomoćnik direktora Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (dalje u tekstu: APN) dostavio je Očitovanje vezano za državna poticana sredstva doznačena Javnoj ustanovi Gradski stanovi u kojem se, izmedu ostalog, navodi sljedeće:

- Javnoj ustanovi Gradski stanovi nikada nije izdana suglasnost da državna poticajna sredstva ne moraju vraćati, niti da ih mogu koristiti za druge namjene. To su strogo namjenska sredstva. Kako APN, tako i druge lokalne agencije (Varaždin, Rijeka, Dubrovnik i Koprivnica) moraju voditi evidenciju o naplaćenim kreditima i uplate dijeliti na dio koji se odnosi na Državu od dijela koji pripada JLS-ima. Svaka 3 mjeseca dio koji pripada jedinicama lokalne samouprave plaća se njima, a dio koji pripada Državi uplaćuje se u Državnu riznicu (izvor 81). APN državna sredstva uplaćuje direktno, a lokalne agencije putem APN-a. Na taj način se na izvoru 81 u Riznici kumuliraju sredstva koja onda zajednički koristimo za nove projekte POS-a. Što više sredstava osiguramo na lzvoru 81, toliko manje sredstava planiramo na lzvoru 11 (nova poticana sredstva). Javna ustanova Gradski stanovi je do 2013. godine sredstva uredno vraćala APN-u, a mi smo ih uplaćivali u Riznicu. Od 2013. godine više ih ne vraćaju.

Isto tako, Ustanova se Odlukama o osnivanju rezervnog fonda obvezala da će se sredstva rezervnog fonda vraćati tromjesečno Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama iz sredstava od prodaje pojedinih stanova i garaža, te dijela najamnine iz kojeg se financira izgradnja, utvrđene za pojedini stan u stambeno-poslovnom objektu A1, te u stambenom objektu 81, na lokaciji Vilka Novaka u Varaždinu.

Kako se radi o financijskim sredstvima Republike Hrvatske, Javna ustanova Gradski stanovi je, sukladno članku 25. stavku 2. Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, sukladno sklopljenim ugovorima sa APN-om, te sukladno Odlukama o osnivanju rezervnog fonda bila dužna primljene poticaje, po dospijeću vratiti u državni proračun, putem APN-a. Kako to nije učinila, iznos dospjelih, a nevraćenih poticaja u iznosu od 9.379.660,08 kuna smatra se nenamjenski potrošenim sredstvima, te se nalaže povrat navedenog iznosa u državni proračun Republike Hrvatske, sukladno članku 59. stavku 2. Zakona o proračunu (,,Narodne novine", broj 87/08 136112), kojim je propisano da, ako su proračunska sredstva korištena suprotno zakonu, subjekt nadzora dužan ih je vratiti u državni proračun."

Kako je poznato, JUGS nije osigurao 9,3 milijuna kuna, a solidarno odgovoran za poslovanje ustanove je Grad Varaždin. Ukoliko JUGS kroz par dana ne pronađe potreban novac, Porezna će najvjerojatnije sjesti na račun Grada Varaždina. To bi značilo blokadu računa sve dok se navedeni iznos ne poćne uplaćivati u državni proračun.

Gdje će Grad naći novac, ostaje za vidjeti. Jedna od opcija je korištenje odobrenog minusa, što je gradonačelnik Habuš spominjao nekoliko puta, a druga opcija je hitni rebalans proračuna. Grad je već sad u financijskom kaosu. Raskid ugovora s Biotehnološkim parkom od pet milijuna kuna jedva se nadoknađuje, Grad kasni s plaćanjem režijskih troškova ustanovama i institucijama, a pitanje je gdje se još može uzeti da se nadoknadi ovih 9,3 milijuna kuna koje Gradu vise kao „mač nad glavom“.

Drugostupanjsko, izvršno i ovršno rješenje Ministarstva financija objavljujemo u cijelosti:

 

Komentari