Facebook rasprava istaknutih HDZ-ovaca: Habijan bi pripajao općine, načelnici protiv, a Borovec između

Naš nedavni članak o žalbi vidovečkog načelnika Brune Hranića na Habuša komentirao je na svom facebooku i šef varaždinskog HDZ-a Damir Habijan: 'U budućnosti, u kontekstu nužnog smanjenja broja općina, Gradu Varaždinu teritorijalno i administrativno bi trebalo pripojiti i susjedne općine.' Nije trebalo dugo čekati i javili su se načelnici općina pod vlašću HDZ-a - Hraniću su se pridružili kneginečki Goran Kaniški te Marin Bosilj iz Svetog Ilije.

>> Načelnik Vidovca Bruno Hranić optužuje Habuša za 'maćehinski odnos grada Varaždina prema Gojancu'

Prvi se javio Hranić, s odlučnim stavom da neće biti nikakvog pripajanja općina Varaždinu, jer susjedne općine imaju dovoljne financijske kapacitete kao i većina općina u Republici Hrvatskoj, što su odmah poduprli Kaniški i Bosilj.

Pripajaju se samo Trnovec i Sračinec?

- Svi bi nešto pripajali, ukidali itd, dok istovremeno cijela Europa teži decentralizaciji... i razvoju ruralnih sredina. - naglasio je Bosilj.

Stvar je pokušao nekako izgladiti varaždinski HDZ-ovac Igor Borovec da se spajanje odnosi samo na Trnovec i Sračinec - dakle, općine koje nisu pod vlašću HDZ-a. Cilj takvog pripajanja jest "novi" Varaždin koji treba, kako se slikovito izrazio, obojiti u plavo, a da ne bude više crveni. No, Habijan je u svom statusu izričito spomenuo Gojanec, uz druga prigradska naselja (Gornji i Donji Kućan, Hrašćicu, Kućan Marof...). Stoga je na primjedbe svojih stranačkih kolega odgovorio pomirljivo da se djelomično slaže, ali i da RH ima veliki broj jedinica lokalne samouprave čija je financijska samoodrživost vrlo upitna.

- Što se tiče Grada Varaždina mislim da je kroz povijest bio dovoljno puta "kažnjen" i da je većina odluka na državnoj razini (bez obzira o kojoj državi bila riječ) donijeta na njegovu štetu. Ispada da je Marija Terezija koliko toliko imala sluha za nas. - dodao je Habijan, pomalo skrećući s teme.

Hranić: 'Ni ja ne mogu do Habuša'

Hranić je u podužem odgovoru napisao kako bi njegova općina imala plus od tri milijuna kuna da je Varaždin sufinancirao tamo gdje je trebao. Njegov recept za opstanak općina jest da im država vraća - kao u nekim drugim zemljama - 20-60% prihoda, a ne, kao u Hrvatskoj, 13-14%.

- Usluge građanima moraju biti što dostupnije i što bliže. Ja ne mogu stupiti u kontakt sa susjednim gradonačelnikom, a kako će tek neki Varaždinec? - upitao se Hranić i dobio velike lajkove Bosilja i Kaniškog. Ovaj drugi je postavio retoričko pitanje treba li Varaždin "usisati" par bogatih općina s velikih proračunima da otplate kredit za sanaciju bala u Brezju.

- Recimo, da li bi Općina Gornji Kneginec da nije samostalna JLS imala Poduzetničku zonu ili bi bila gradsko smetlište? - dodatno je naglasio svoj stav Kaniški. Bosilj je poželio ugodne snove svima koji misle pripajati općine Varaždinu, a Borovec je i dalje ustrajao na tome da se radi samo o Trnovcu i Sračincu. Na kraju se Bosilj, kako ne bi sve ispalo kao svađa s Habijanom, složio s njegovim stavom o dosadašnjem nedostatku sluha za Varaždin.