RETROSPEKTIVA: Ovih 6 političkih događaja obilježilo je 2015. u Varaždinskoj županiji

Objavljeno: 31.12.2015. 09:28

Zadnja izmjena: 22.02.2016. 11:30

Izbori za Vijeća mjesnih odbora, parlamentarni izbori i previranja između (i unutar) stranaka – sve se to dogodilo u godini koja je upravo na izmaku. Izdvojili smo, stoga, najznačajnije političke događaje koji su obilježili 2015. godinu u Varaždinu i Varaždinskoj županiji...

1. Prijevremeni izbori u Novom Marofu

Novi Marof prošlu je godinu završio kao jedini grad županije u kojemu proračun nije izglasan. Najveća politička borba tada se odvijala između Darka Hrenića, tadašnjeg gradonačelnika, te Siniše Jenkača iz redova HDZ-a. Tada je Hrenić, bivši HNS-ovac koji se pridružio Reformistima, tvrdio da je jedini cilj HDZ-a bio - srušiti njega kao gradonačelnika.

Darko Hrenić HNS je napustio još u ožujku 2014. godine istaknuvši, tada, da je to zbog moralnih razloga i izbacivanja Čačića iz HNS-a. HDZ-ovci su zbog toga upozoravali kako Hrenić više nema vertikalu vlasti premda su za proračun naposljetku glasali (vijećnici Kluba HNS-SDP-HSU.) I sam je Hrenić izjavljivao da njihovu podršku očekuje na prijevremenim izborima.

Ipak, u prvom krugu izbora koji su se održali 8. ožujka i na kojima se kandidiralo petoro kandidata, nijedan kandidat nije osvojio dovoljan broj glasova te je Jenkač osvojio 47,01%, a Hrenić 27.63%. Tada su obojica kandidata slavila – Jenkač zbog toga jer je HDZ osvojio najviše vijećnika, a Reformisti zato što su osvojili više mandata od HNS-a. U drugom je krugu, očekivano, pobijedio Jenkač s 57.27%, dok je Hrenić osvojio 40.95% glasova birača. 

2. Raspuštena Gradska organizacija SDP-a

SDP-ovci su Gradsku organizaciju raspustili 10. ožujka zbog, kako je bilo reeno, nanošenja štete ugledu stranke uzrokovane vođenjem i obnašanjem funkcije dogradonačelnika, Vjerana Radelića. Ta je odluka bila donijeta jednoglasno te su iz Županijskog odbora poručivali da je Radelić već bio upozoren na propuste. 

Isto tako, tada su mu neki zamjerali navodno izbrisane članove SDP-a (200 članova), za koje je predsjednik Gradskog vijeća, Josip Hehet, izjavio da Radelić zna zašto je to učinio, u suradnji s vrhom stranke iz Zagreba. Povjerenikom varaždinske Gradske organizacije SDP-a na kraju je imenovan Mario Habek iz Županijskog odbora koji je dobio ovlasti svih organa stranke. Prema posljednjim informacijama za predsjednika gradske organizacije 2016. kandidirat će se Alen Kišić, za kojega se spekulira da se u Varaždin ovih dana preselio zbog namjere da se 2017. kandidira i za gradonačelnika. Podsjetimo, tijekom protekle godine u više navrata sukobljavao se s HNS-om, zbog čega se govorilo da se namjerava kandidirati za župana.

3. Nove snage varaždinskog HDZ-a

U travnju ove godine raspuštena je gradska organizacija HDZ-a te je došlo do velikih promjena u odnosu na dotadašnje vodstvo i vođenje gradske organizacije stranke. Odabrani su, kako je tada rekao Anđelko Stričak, šef županijskog HDZ-a, "pojedinci neprijepornog ugleda". Za predsjednika Gradske organizacije izabran je, naime, mladi pravnik Damir Habijan, a već tada moglo se naslutiti da županijska organizacija polaže sve nade u to, da Habijan naposlijetku postane i HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Varaždina. Prošlog mjeseca tako je i sam istaknuo da će prihvatiti svu odgovornost koju pred njega postavi stranka te se spreman kandidirati za gradonačelnika.

4. Izbori za Vijeća mjesnih odbora u Varaždinu

U Varaždinu su se, 31. svibnja ove godine, održali izbori za 16 Vijeća mjesnih odbora. Najbolji rezultat još od 90-ih ostvarila je pritom koalicija HDZ-a (HRAST, HSS, HSP, BUZ, ZS) - 26 posto glasova (43 mandata), tri posto više od SDP-a koji je osvojio 23 posto glasova (33 mandata). Od 8.445 glasača koji su tada izašli na izbore (22 posto), za Reformiste je glasovalo njih 20 posto (27 mandata), dok je koalicija HNS-a osvojila 19 posto glasova (32 mandata). Takvim rezultatom najmanje su bili zadovoljni HNS-ovci kojima je Čačić dan poslije poručio, „Idite doma“.

Naime, Reformisti su se u to doba pohvalili time što su u sedam gradskih odbora osvojili 26.23% glasova birača. Ipak, nešto više od pet mjeseci kasnije Reformisti nisu ostvarili tako dobar rezultat na parlamentarnim izborima ostvarivši tek jedan (Čačićev) mandat, dok Natalija Martinčević nije prošla u Sabor. Moguće je da je taj rezultat utjecao na odluku Natalije Martinčević da podnese ostavku na mjestu zamjenice gradonačelnice i aktivira mandat u Gradskom vijeću. Za godinu dana, kako je najavila još početkom godine, namjerava se kandidirati za gradonačelnicu grada Varaždina.

5. Rezultat Predraga Štromara na parlamentarnim izborima

Predviđanja Reformista ili pak HDZ-ovca o slabljenju HNS-a nisu se ostvarila, sudeći prema rezultatima parlamentarnih izbora. Na izborima održanim 9. studenoga, iz Varaždinske županije prošlo je sedmero zastupnika  i to redom prema broju glasova: Predrag Štromar, Radimir Čačić, Anđelko Stričak, Robert Podolnjak, Ladislav Ilčić, Mario Habek i Milorad Batinić.

Prije toga, HNS je predstavio svoju listu s gradonačelnikom Ivanca i tadašnjim potpredsjednikom Sabora, Miloradom Batinićem te potpredsjednicom županijskog HNS-a, Božicom Makar. Štromar je tada učinio prilično rizičan potez smjestivši se na posljednje, 14. mjesto HNS-ove liste, čime je bilo jasno da će ovisiti isključivo o preferencijalnim glasovima. Broj tih glasova mogli su mu, kako se šuškalo u kuloarima, osim saborskog mjesta, osigurati i ozbiljne šanse za predsjednika HNS-a.

Predrag Štromar odlučio se za personaliziranu kampanju te zasigurno „iskoristio“ i mjesto župana za brojne aktivnosti i kontakte s građanima tijekom kampanje. Ipak, nitko, pa ni sam Štromar, kako je kasnije priznao, nije očekivao rezultat koji je uslijedio: 16.53% ili 16.790 glasova.

Time je osvojio najviše glasova od sedmero zastupnika Varaždinske županije, ali nije dostigao rezultat župana Međimurske županije i stranačkog kolege, Matije Posavca, koji je osvojio 17,84% ili 18.122 glasova u 3. izbornoj jedinici. Predrag Štromar istaknuo je da je Posavcu čestitao kao kolegi te je njihov rezultat „vjetar u leđa“ cijeloj stranci, ali je, doduše, komentirao da je što se tiče preferencijalnih glasova, „najžešća borba bila u Varaždinskoj županiji“. Moguće je da će se borba za poziciju predsjednika odvijati između Štromara i Posavca...

 

6. Potresi „gradonačelnikove stolice“

Burnu političku godinu zasigurno je imao gradonačelnik Varaždina, Goran Habuš, posebno kad se promatraju posljednja dva mjeseca, koja su obilježile dvije stvari: najave njegovih političkih protivnika da će proračun Grada "pasti" i da Varaždinu predstoje prijevremeni izbori te sukobi oko bala otpada u Brezju.

Do tada je Habuš tvrdio da su za nerješavanje problema odgovorni ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović uključujući Fond za zaštitu okoliša te je u listopadu zatražio još dva mjeseca za rješavanje problema, a ukoliko ne uspije – najavio prijevremene izbore. Zmajlović je na to kazao da je novac osiguran, ali Grad je taj koji nije poštovao zakone. Goran Habuš kasnije je na suradnju pozvao i sedmero zastupnika Varaždinske županije te održao sastanak rekavši da je svima cilj riješiti taj problem, ali i da se predomislio oko prijevremenih izbora koji gradu nisu potrebni. 

Što se tiče proračuna, za njega su HDZ-ovi vijećnici te Reformisti najavili da ga neće podržati i činilo se da Varaždinu možda slijede prijevremeni izbori. Ipak, za prijedlog proračuna glasovali su dosadašnji "kritičari" poput nezavisnih vijećnika Marijana Cingule i Stjepana Cepanca, HSS-ov Mladen Hižak i vijećnik iz redova HDZ-a, Zdravko Golub. U konačnici je proračun podržalo 15 vijećnika, dok ih je 10 glasovalo protiv. Što se tiče spomenutih bala, prihodi u proračunu bit će 115 milijuna kuna u proračunu za 2016. godinu, što znači da će se navedeni iznos ipak morati „uprihoditi“ iz Fonda za zaštitu okoliša ili drugih izvora. Time bi se napokon mogao riješiti najveći ekološki problem grada Varaždina, no, preostaje vidjeti kako. 

Komentari