DENIS ČUPIĆ Etabliranjem Varaždina kao centra funkcija sjeverne Hrvatske možemo stvoriti jak regionalni motor

Na angažman u lokalnoj politici grada Varaždina odlučio sam se pošto sam i sam dio vrlo široke, ponešto još uvijek tihe većine Varaždinki i Varaždinaca koji su nezadovoljni stanjem u kojem grad posljednjih deset godina stagnira i pada. Iz profesionalnog kuta najalarmantniji podatak koji dokazuje stanje grada jest da smo grad s najnižim cijenama nekretnina i s najvećim padom vrijednosti nekretnina u Hrvatskoj u usporedbi s vrijednostima zadnjih deset godina.

Gospodarska strategija grada Varaždina po prvi puta se stvarno pripremila kao splet mjera unutar gospodarskog programa koji je vrlo važan segment našeg izbornog programa. Kao zamjenik gradonačelnika bit ću odgovoran za provođenje gospodarske strategije i aktivnu promociju našeg gospodarstva i privlačenje ulaganja, ali isto tako i za niz malih mjera za postojeće, posebno male i srednje, poduzetnike kao i obrtnike.

Lokalna politika ne može stvarati radna mjesta niti podizati plaće kao što razni političari najavljuju, ali ona stvara okvir, propisima i lokalnim mjerama, ali i slikom grada koji privlači ulagače. Iz angažmana u HUP-u vrlo sam se dobro upoznao sa stvaranjem zakonodavnog okvira, a međunarodno poslovanje omogućilo mi je uvid u ono što investitorima treba, što je naš nedostatak, donijelo niz kontakata, ali i ono najvažnije, poslovanje u Hrvatskoj održalo na nivou realnosti. Često se uspoređujemo sa stranim gradovima posebno to rade oni koji su ih možda jednom turistički vidjeli i tu gube dodir s realnošću da smo manji grad i da mjere moraju biti prilagođene našem kapacitetu i financijskoj snazi kao grada.

Nova tvornica i urbanistička politika

Upravo zato smo već krenuli u kontakte s ministarstvom gospodarstva i nadležnim ljudima u Podravci da pokušamo etablirati Varaždin kao grad u koji bi po preseljenju Podravkine tvornice za preradu rajčice ta industrija došla u Varaždin gdje već postoji njen pogon Kalnik. Ova tvornica bi za grad i okolicu imala enorman utjecaj jer bi omogućila i podizanje uzgoja rajčice za koji nam je već nekoliko velikih poljoprivrednika, kao i OPG-ova pokazalo interes da podignu nasade i plasiraju sirovinu.

Centar Varaždina je odumro prvenstveno zbog loše urbanističke politike koja je gradski život odvela u male kvartove u naselja gdje su kafići u svakoj stambenoj zgradi jer je prostorni plan predvidio previše nestambene namjene u njima. To je smanjilo i kvalitetu stanovanja u tim objektima. A takvu je politiku vodio i sam grad kroz POS izgradnju. Čim su dnevni kafići otišli iz gradske jezgre za njima su otišli i ljudi jer je svakome lakše parkirati se pred terasu kafića.

Aktivnim mjerama kao što je katalog svih nekretnina u centru grada, i javnih i privatnih, želimo pokrenuti zajedničko djelovanje privatnika, grada i države na aktivaciji tih nekretnina i privlačenju novih poslovnih korisnika u grad. Privatni vlasnici bi u partnerstvu s gradom zajedno nudili zakup njihovih nekretnina poslovnim subjektima koji trebaju veće površine i na taj način u sinergiji bi se riješio problem rascjepkanosti. U centar se mora vratiti trgovina kao najjači gospodarski akcelerator koja će onda vratiti i potrošače u ugostiteljstvo, kao i kupce za male poduzetnike i obrtnike, tradicionalne zanate i autohtone proizvode. Brendiranjem grada kao destinacije u suradnji s turističkom zajednicom ali i umrežavanjem s drugim destinacijama u blizini od Trakošćana, Varaždinskih Toplica, Čakovca do termi Sveti Martin postajemo višednevna destinacija za posjetitelje u krugu do 600 kilometara koliko je prosječan doseg tzv.auto-turizma. Pametnim mjerama možemo baroknu kulisu Varaždina srednjoročno dovesti do etabliranja turističke i shopping destinacije privlačenjem međunarodnih brandova posebni na uzoru outlet city Metzingena ili Bad Munstereifel. Varaždinci se ne moraju bojati da će grad izgubiti dušu ako se trgovina vrati u centar nego baš naprotiv, vratit ćemo i dušu i život gradskog i urbanog centra i omogućiti našim obrtnicima da imaju posjetitelje, kupce i potrošače i ostvare prihode i nova radna mjesta.

Fondovi i problem s otpadom

Također, Varaždin mora iskoristiti EU sredstva za financiranje mjera podizanja poduzetničke infrastrukture, tako i poslovne zone, ali i kroz EBRD i ENEF podizanje sustava potpora malom i srednjem poduzetništvu kao i gospodarstvu generalno. Upravo stoga jedna od mjera je dobrovoljno tijelo bez naknade za članove koje zovemo EU Savjet koje će okupiti stručne ljude na potpori podizanja apsorpcije EU sredstava i na kraju dati pomoć gradskim službama u identificiranju sredstava EU i pripremi projekata za apliciranje. Grad ima stručne zaposlenike koje se mora dodatno usavršiti i organizirati za pripremu projekata za fondove a ne uludo trošiti sredstva na vanjske agencije i konzultante i projekte koji su na kraju bačeni u vjetar.

Građani su indirektno platili dio problema koji stvara varaždinski otpad. Varaždin je s Midia grupom krajem 2005. godine, upravo paralelno s početkom deponiranja otpada, potpisao ugovor o pravu građenja za Biotehnološki Park Varaždin. Za taj projekt je grad trebao maknuti deponirani otpad, ali isto tako i izmjestiti dalekovod koji kroz Brezje prolazi. Kako ovi uvjeti nisu ispoštovani, grad Varaždin je 2015. godine pri raskidu ugovora isplatio odštetu od 5,3 milijuna kuna iz gradskog proračuna, dakle ovaj problem su na kraju građani platili.

Tada se kao argument za raskid koristilo osnivanje zone Brezje, te se ubrzo krenulo u raspisivanje natječaja za prodaju parcela u ovoj imaginarnoj zoni a sve uz širenje straha kako će nam država ako s ovime se ne krene zemljišta ponovno vratiti u vlasništvo države.

Gospodarska zona Brezje

Upozoravamo građane da ne nasjedaju na neutemeljena obećanja o zoni Brezje jer ova zona u prostoru ne postoji, a da bi postala zona i grad ispunio obaveze koje bi prema kupcima imao treba provesti zbrinjavanje otpada, izmjestiti dalekovod te izgraditi svu potrebnu komunalnu infrastrukturu uključujući i prometnice.

Prodaja zemljišta koju je pokrenula sada već bivša vlast u gradu je potencijalno štetna jer svaki kupac bi mogao grad teretiti za štetu zbog nesagrađene infrastrukture. Daljnji razvoj zone Brezje zahtjeva prvo zbrinjavanje deponiranog otpada, a nakon toga izmještanje dalekovoda, izgradnju sustava odvodnje i opskrbe vodom, opskrbe plinom do razvoja TK mreže i elektrodistribucijske mreže uključivo i trafostanica. Za infrastrukturu ne postoji građevinska dozvola, studija isplativosti niti projektna rješenja. Iz usporedivih zahvata ovakav razvoj zone traje dvije godine, a sam trošak ulaganja u infrastrukturu na obuhvatu kakav ova zona ima je između 55 i 70 milijuna kuna. Grad Varaždin ova sredstva nema i građanima se mora jasno reći kako najave i prodaja zemljišta u ovoj zoni koje traju potencijalno mogu dovesti do novih tereta na gradski proračun kroz odštete. Najžalosnije je i dokaz neozbiljnosti struktura koje su vodile grad da su ovu imaginarnu zonu prijavili u investicijsku kartu HGK kao zonu sa svom komunalnom infrastrukturom.Upravo stoga smo i razvili mjere privlačenja ulagača i ciljani razvoj logistike u Varaždinu jer upravo ove namjene zahtijevaju veće površine te manju obvezu grada u razvoj infrastrukture za takav tip ulaganja jer ne postoji splet nerazvrstanih cesta kao kada se formira zona s malim parcelama. Naš program vodi se mjerama koje zasigurno neće ugroziti proračun grada kroz plaćanja odšteta ulagačima kao što smo u prošlosti vidjeli, a svaka kuna koju grad iz proračuna plati novac je koji dolazi iz novčanika naših sugrađana.

Varaždin vidimo srednjoročno kao grad u kojem će udio novih industrija više dodatne vrijednosti i multiplikatora kroz angažman drugih gospodarskih subjekata iz grada, ali i okolice koje donose viša osobna primanja, biti preko 40%. Također, kroz potencijal grada korištenjem njegova položaja i izvrsne cestovne i željezničke povezanosti kao i revitalizacijom zračne luke, etablirat ćemo ga kao logističko i distribucijsko središte u srednjoeuropskim okvirima. Ovi gospodarski pomaci jamac su podizanja prosječnih plaća.

####

Denis Čupić direktor je tvrtke F.O. / Development i jedan je od osnivača Hrvatske Udruge Developera pri Hrvatskoj Udruzi Poslodavaca (HUP) te vodi udrugu kao predsjednik u aktualnom mandatu. Ispred HUP-a, član je Povjerenstva za održivi razvoj, poticanje gospodarstva, energetiku i klimatske promjene pri Gospodarskom Socijalnom Vijeću (GSV) Vlade RH. Denis je također redovan član u Royal Institutionof Chartered Surrveyors (RICS; kraljevski institut koji pod patronatom kraljevske kuće Ujedinjenog Kraljevstva okuplja profesionalce s područja ulaganja, razvoja i građenja). Član je skupštine International Councilof Shopping Centers (ICSC) i AustrianCouncilof Shopping Centers (ACSC).