Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu podiglo je optužnicu protiv šestero hrvatskih državljana (1967., 1959., 1975., 1964., 1986. i 1971.) zbog počinjenja više kaznenih djela.

Neslužbeno doznajemo da se radi o slučaju Gradskih bazena Varaždin, a prvookrivljena je Natalija Žetko, bivša ravnateljica ustanove, dok je drugookrivljeni njen tadašnji zamjenik Željko Čengić.

DORH svih šestero optuženih tereti za zlouporabu položaja i ovlasti, utaju poreza ili carine, krivotvorenje službene isprave te pomaganje u tim kaznenim djelima.

Prvookrivljenicu se tereti za počinjenje dva kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti, dva kaznena djela utaje poreza ili carine i kazneno djelo krivotvorenja službene isprave.

Drugookrivljenika i četvrtookrivljenicu se tereti za počinjenje kaznenog djela pomaganja u utaji poreza i carine iz čl. 256. st. 1. u svezi čl. 38. KZ-a i kazneno djelo krivotvorenja službene isprave.

Trećeokrivljenicu se tereti za počinjenje dva kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti, kazneno djelo pomaganja u utaji poreza i carine i kazneno djelo krivotvorenja službene isprave.

Petookrivljenika se tereti za počinjenje jednog, a šestookrivljenika za počinjenje dva kaznena djela pomaganja u utaji poreza i carine.

Prvookrivljenicu se tereti da je kao ravnateljica jedne ustanove od 2006. do 2011. godine; uz sudjelovanje ostalih okrivljenih zaposlenika ustanove; pribavila 278 ugovora za rad sa studentima kojima je ustanova temeljem ugovora o djelu redovitih studenta preko servisa isplaćivala novac za rad koji oni nisu obavili, pri čemu je trećeokrivljenica upisivala u ugovore da je posao po ugovoru uredno obavljen, što nije bilo istina.

Na taj način je u navedenom razdoblju s računa te ustanove servisu isplaćen iznos veći od 1,500.000,00 kuna, od čega je studentima na ime posla kojeg nisu obavili proslijeđen iznos veći od 1,300.000,00 kuna koji su oni, umanjen za svoju nagradu od deset posto, predavali trećeokrivljenici, petookrivljeniku i šestookrivljeniku koji je novcem platio obveze ustanove u ukupnom iznosu većem od 230.000,00 kuna, dok su ostatak (više od 980.000,00 kuna) prvookrivljenica i trećeokrivljenica zadržale za sebe i međusobno podijelile.

Ustanova je iznos isplaćen servisu prikazala kao rashod poslovanja pa nije obračunat ni plaćen porez na dobit, a na iznos plaćenih obveza nije obračunat ni plaćen porez na dohodak čime je proračun Republike Hrvatske oštećen za više od 340.000,00 kuna.

Prvookrivljenicu se nadalje tereti da je krajem 2006. godine zatražila od trećeokrivljenice da naloži recepcionarima da usluge koje pruža ustanova naplaćuju putem paragon blokova, bez evidentiranja kroz registar kasu, što je ona i učinila, pa su recepcionari od 2007. do 2009. putem tih blokova naplatili više od 700.000,00 kuna, od čega iznos od gotovo 650.000,00 kuna nisu evidentirali kroz registar kasu kao prihod ustanove.

Od tog iznosa su prvookrivljenica i trećeokrivljenica zadržale i međusobno podijelile više od 475.000,00 kuna, a dio neevidentiranog prihoda u iznosu većem od 70.000,00 kuna je utrošen za potrebe poslovanja ustanove i povezanog trgovačkog društva čiji je ustanova osnivač, dok je iznos od gotovo 100.000,00 kuna predan šestookrivljeniku koji je njime plaćao obveze ustanove.

Na neevidentirani prihod ustanova nije platila porez na dodanu vrijednost niti porez na dobit, kao niti porez na dohodak od nesamostalnog rada, čime je proračun Republike Hrvatske oštećen za više od 230.000,00 kuna. 

 

Komentari

25.07.2014. 18:32h Zadnja izmjena: 13.01.2016. 07:19

Foto: -