Strukovna škola bez povijesti i geografije, ravnatelj Koščak: 'Što će mesarima i zidarima povijest?'

Od ove školske godine određene promjene zadesile su i strukovna trogodišnja zanimanja koja su uključena u pilot projekt kojim se uvodi dualno strukovno obrazovanje. Promjena koja je mnoge šokirala i koja je podijelila mišljenja je izbacivanje nekih općeobrazovnih predmeta, a radi se o povijesti i geografiji. I varaždinska Strukovna škola jedna je od tih škola.

Takav program trebao bi s vremenom ući u sva strukovna zanimanja, kako je predviđeno Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje, no sindikat tvrdi kako ne postoji konkretno objašnjenje odgojno-obrazovnih ciljeva i ishoda koji stoje iza te odluke, a ne postoje niti procjene poslodavaca o ključnim kompetencijama stečenim kroz općeobrazovne predmete koje učenik mora steći kako bi se radni procesi mogli realizirati na odgovarajućoj poslovnoj razini. U takvom eksperimentalnom dualnom programu našla se i varaždinska Strukovna škola čijeg smo ravnatelja Dražena Košćaka pitali za mišljenje. Tom odlukom zgroženi su nastavnici povijesti koji kažu da će mnogi ostati bez posla, a proizvodit će se fah idioti. 

'Što će mehaničaru ili mesaru povijest?'

- Ovo je prva godina da idemo po tom modelu u koji smo ušli preko jednog projekta sa Švicarcima, a igrom slučaja se poklopila da je takvu odluku donijelo i Ministarstvo. Tim modelom obuhvaćeni su za sada samo kozmetičari koji nemaju povijest i geografiju pa ćemo vidjeti krajnje rezultate. No, dajte mi recite što će jednom mehaničaru, mesaru ili zidaru povijest ili geografija? U zapadnoeuropskim zemljama nema takvih predmeta jer je njima bitnije da djeca imaju praksu i neke druge predmete. Ne vidim tu nikakav problem. Uvijek sam se zalagao da trogodišnjaci imaju više prakse i stručnih predmeta - izjavio je ravnatelj Košćak

Kako bismo detaljnije saznali o navedenoj problematici, kontaktirali smo Zvonimira Lončara, povjerenika POS-a Varaždinske županije NSZSŠH, koji nam je iznio stav sindikata s obzirom na trenutnu situaciju, ali i kakve bi to posljedice moglo imati u budućnosti.

'Stvara se dojam da je to društveni napredak'

- To bi se trebalo dogoditi u svim trogodišnjim zanimanjima, a sindikat još nije službeno o tome raspravljao. Neki nastavnici su na taj način izgubili sate i sada moramo vidjeti koliko će to biti kumulativno sati, stoga prikupljamo podatke s terena. Znamo za taj problem i moramo razraditi strategiju kako ga riješiti. Nismo definitivno za taj model jer bi u budućnosti moglo biti problema s općeobrazovnim predmetima kojima će se smanjivati satnica. Činjenica je da su poslodavci na strani Ministarstva i u društvu se prezentira slika da to dijete ne mora ništa drugo znati osim raditi posao za koji se školuje, a da li je pismen ili ne, to je drugo pitanje. Stvara se dojam da je to rješenje problema i da je to društveni napredak. Postoji opasnost da se vremenom neće gubiti samo općeobrazovni predmeti već i strukovni jer dijete više neće morati ići u školu već će ga educirati netko u poduzeću, a time to dijete neće dobiti potrebu širinu znanja - kazao je Lončar