bez oklijevanja

Bosilj naveo 10 razloga zašto je ovo 'zadnja šansa' da se riješi ekološka bomba u Brezju

Objavljeno: 29.11.2022. 17:42

Zadnja izmjena: 29.11.2022. 17:48

Najavljujući referendum, gradonačelnik Neven Bosilj je društvenim mrežama objavio opširno objašnjenje zašto je pred gradskim vijećnicima, kako poručuje - zadnja šansa da se riješi ekološka bomba u Brezju.

Njegovo objašnjenje ovdje možete pročitati u skraćenom obliku (parafrazirano), a u nastavku ga objavljujemo i u cijelosti.

Bosilj na društvenim mrežama kaže sljedeće:

  1. Prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom iz 2019. mogućnost odlaganja neobrađenog otpada na odlagališta je zabranjena;
  2. Budući da je odlaganje neobrađenog otpada zabranjeno, koncesija koja je to predviđala danas više nije provediva;
  3. Izvoz je moguć samo za MBO ili energetsku oporabu koju smo predvidjeli Elaboratom i Rješenjem, na koje se prije godinu dana očitovalo nadležno ministarstvo;
  4. Sukladno rješenju izrađen je i Sanacijski program na koji je ministarstvo dalo suglasnost 10. ožujka 2022.
  5. Sukladno Sanacijskom programu izrađen je Glavni projekt za koji je ministarstvo 21. travanja 2022. izdalo građevinsku dozvolu;
  6. Za sve je u srpnju 2022. dobivena suglasnost Fonda za zaštitu okoliša za sufinanciranje u iznosu od 40 posto;
  7. Temeljem svega navedenog proveden je javni natječaj, na kojem su radili vodeći stručnjaci, njih desetke;
  8. Ponude iz inozemstva nismo dobili jer su u Europi cijene još više te se inozemne tvrtke u naše natječaje teško mogu uklopiti;
  9. Svaka sljedeća (domaća) ponuda također može biti mnogo veća, a riskiramo već odobreno sufinanciranje Fonda i izlažemo se opasnosti od plaćanja kazne;
  10. Slijedom svega navedenog, gradonačelnik zaključuje kako je ovo praktički zadnja šansa da se problem riješi, dok bi sve ostalo prouzročilo veliku financijsku i ekološku štetu za Grad.

Obrazloženje Nevena Bosilja

  • 1. Zašto se ne smije i ne može odlagati otpad iz Brezja:

1999 godine donesena je Direktiva o odlagalištima u kojoj je bilo navedeno da je zabranjeno odlaganje neobrađenog otpada na odlagališta. Preduvjet za ispunjenje ovog zahtjeva je izgradnja RCGO u kojima će se moći obraditi MKO.

Međutim, zemlje članice imale su mogućnost usklađenja s navedenim. Republika Hrvatska je u Zakonu o održivom gospodarenju otpadom iz 2013. navela da će odlagati neobrađeni otpad na odlagališta do 31.12.2017. godine, a nakon tog datuma isto je zabranjeno. Posljedica je da danas imamo još samo 80ak odlagališta koja primaju ovakav otpad, imali smo ih preko 300 u to vrijeme.

U Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (izmjene i dopune) (2019) u potpunosti je uklonjena mogućnost odlaganja neobrađenog otpada na odlagališta.

U Hrvatskoj se još uvijek odlaže komunalni otpad, prijete nam svima penali, ali je pored toga izrađena i usvojena Dinamika zatvaranja odlagališta komunalnog otpada i to na način da se do izgradnje centara za gospodarenja otpadom popune postojeća odlagališta te da se ona usklade (što znači dobiju sve potrebne dozvole). U izračun količina koje smiju primiti postojeća odlagališta do njihovog zatvaranja uzeto je u obzir i smanjenje nastanka komunalnog otpada i veće razdvajanje. U te količine nisu, ne smiju i ne mogu biti uračunate količine ilegalno odložene u Brezju koje ima status zatvorenog odlagališta neopasnog otpada (napominjem da Varaždin već sada ima problem s postojećim otpadom iz kućanstava i snalazi se iz mjeseca u mjesec upravo radi nedostatnih kapaciteta odlagališta).

Drugim riječima, niti jedan vlasnik odlagališta u RH niti JLS, ne bi se smio i ne bi se mogao javiti na natječaj koji traži odlaganje oko 100.000 tona komunalnog otpada iz Brezja, a izvoz je moguć samo za MBO ili energetsku oporabu koje smo između ostalog predvidjeli u Elaboratu zaštite okoliša na koji se Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja očitovalo u prosincu 2021, te izdanim Rješenjem propisalo potrebne mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša. Sukladno Rješenju, izrađen je Sanacijski program lokacije „Brezje“na koje je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja dalo suglasnost 10. ožujka 2022. Godine. Sukladno Sanacijskom programu, izrađen je Glavni projekt za zahvat sanacije zatvorenog odlagališta „Brezje“ za koji je 21. travnja 2022. izdana građevinska dozvola, a u srpnju je dobivena suglasnost Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za sufinanciranje projekta Sanacija zatvorenog odlagališta neopasnog otpada na lokaciji "Brezje", Grad Varaždin u iznosu od 40%. Temeljem svega navedenog proveden je javni natječaj na kojem su kao i na svim 'prethodno nabrojenim dokumentima radili deseci vodećih stručnjaka s područja zbrinjavanja otpada, financija, pravnih pitanja i javne nabave od kojih su sada stručniji i više znaju razni "stručnjaci" s društvenih mreža.

  • 2. Zašto nemamo ponudu iz inozemstva?

Do nedavno je cijena energetske oporabe u zapadnoj Evropi bila oko 500 eura. Nitko se nije mogao niti blizu uklopiti u procijenjenu vrijednost Grada Varaždina bez da je višestruko premaši... vjerojatno zato i nemamo ponuda izvana.

Tako bez obzira na visoku koncentraciju DOCa, sve da ga i nema (a ima ga i ne može nestati), odlaganje otpada s lokacije Brezje je nemoguća misija i u suprotnosti je sa pozitivnim propisima RH i EU što nam je potvrđeno pozitivnim mišljenjima i suglasnostima na Elaborat, Program sanacije i Glavni projekt.

Cijena koju smo dobili je još prihvatljiva (zanemarimo troškove sanacije tla jer je to nešto drugo...), a ako se poništi natječaj možemo dobiti samo veću cijenu na štetu Varaždinaca i Proračuna (primjer ponovljenih natječaja za RCGO Piškornica). Može se dogoditi i da izgubimo sufinanciranje Fonda koji ima svoje kapacitete, a također se može dogoditi da vrlo brzo dobijemo i visoke kazne jer je otpad tamo ilegalno odložen.

Koncesija koja je predviđala odlaganje je neprovediva danas, jer je odlaganje protuzakonit postupak.

  • 3. Koliko bi nas danas koštalo odlaganje/zakapanje otpada u Brezju da je moguće?

2013. je na natječaju za koncesiju dobivena cijena od preko 1000 kn za postupak odlaganja otpada. Danas mi otpad iz crne kante plaćamo deponijama 600 kn po toni + PDV = 750 kn (npr. cjenik za Piškornicu za 2023. je 102,7 Eura po toni), prijevoz je cca 200 kn po toni + PDV= 250 kn. Općini koja ima deponiju grad plaća 20 % cijene deponiranja kao neku vrstu ekološke rente što 120 kn. Ukupno je to 1120 kn Kad bi ponuđač uračunao još svoju maržu dobili bi cijenu koja bi nadmašivala 120 Mkn i što je najvažnije za to nije moguće dobiti subvenciju Fonda. Također u to nije uključena cijena sanacije tla koja je uključena u ponudu iz javne nabave.

Zaključno: ovo je sada praktički zadnja šansa da se riješi ekološka bomba iz Brezja, a poništavanje natječaja načinilo bi veliku financijsku i ekološku štetu Gradu Varaždinu

Komentari