DOZNAJEMO: Na području Varaždinske biskupije crkveno se "razvedu" četiri para godišnje

Pred supružnicima s područja Varaždinske biskupije koji namjeravaju pokrenuti parnicu za proglašenje ništavosti ženidbe dug je i neizvjestan put, upozorava, mons. Antun Perčić, jedan od sudaca Međubiskupijskog suda prvog stupnja...

U životu ponekad doživimo neočekivane brodolome upravo na onim područjima koja su nam najosjetljivija. Toga nažalost nisu pošteđeni brakovi sklopljeni u crkvi. Kršćanski brak je sakrament i jednom sklopljen, praktično – nerazrješiv.

No, supružnici s područja Varaždinske biskupije ipak mogu ishoditi proglašenje ništavosti ženidbe, doznajemo od mons. Antuna Perčića, kancelara Varaždinske biskupije.

- Crkva ne daje rastavu braka nikome. Naime, ništavost braka znači da on bez obzira što je na vanjski način formalno sklopljen, nije valjan jer neki elementi koji ga čine valjanim, nisu postojali. Tako dugo dok se to nepobitno ne utvrdi sudskim putem, brak uživa pravnu pogodnost. Da bi netko to dokazivao, mora se uteći mjerodavnom Međubiskupijskom sudu (dalje MS). Za Varaždinsku biskupiju nadležan je MS prvog stupnja u Zagrebu (Kaptol 31) – naglasio je mons. Perčić dodavši kako su u svakoj parnici po tri suca koji neovisno donose odluku o njezinom ishodu i imaju mandat pet godina.

Oni, koji se odluče na pokretanje parnice za proglašenje ništavosti ženidbe, trebaju znati da podnesak stoji oko 2.000 kuna. To nije veliki novac za zahtjevan, dugotrajan proces koji im predstoji, ističe Perčić.

- Riječ je o jednokratnom novčanom izdatku. No, ukoliko stranka nema novca da ga plati, parnica je besplatna. Prije dolaska na MS savjetujemo svim strankama savjetodavni razgovor s vlastitim župnikom, u obiteljskom savjetovalištu, ili s osobom stručnom u kanonskom pravu. Jednom kada se pokrene parnica, postupak može potrajati godinu i pol dana. Sudaca je malo, a spisi znaju imati stotine stranica. Zaista, kada se sve mogućnosti uzmu u obzir, nitko se ne bi upuštao u to – kazao je Perčić.

Brak je potpuno nerazrješiv kada iza crkvenoga vjenčanja muž i žena imaju spolni odnos.

- Ukoliko su imali spolni odnos prije braka – to je grijeh, ali ne ulazi u to. Gleda se samo na to jesu li nakon crkvene ženidbe imali spolni čin na ljudski način bez prisile. Takav brak je nerazrješiv i ne može ga ni Papa razriješiti. No, ako je neizvršena ženidba, onda se isto mora provesti postupak o "Oprostu od tvrde, neizvršene ženidbe" i to samo Sveti Otac može dati – kaže Perčić i dodaje da u potonjem slučaju niti ne govorimo o braku, jedinom sakramentu koji se međusobno podjeljuje pred Crkvom.

Inače, na području Varaždinske biskupije godišnje se proglasi ništavnost ženidbe u četiri ili najviše šest slučaja. Zahtjeva je, dakako, puno više.

- Postoji niz okolnosti u brakovima, da se supružnici odluče na ovakav korak. Međubiskupijski sud prvog stupnja u Zagrebu nakon predprocesnih radnji utvrđuje postoji li pravni temelj za pokretanje parnice. Ukoliko nema dokaza, nije potrebno podnositi zahtjev, tj. tužbu jer će takav zahtjev sudac odbaciti. Široj javnosti malo je poznato da impotencija kod muškarca ili pak vaginizam kod žene čine crkveni brak nevažećim, tu su još dobro supružnika i djece, sterilnost (ukoliko jedna osoba drugu prije zaključivanja braka nije obavijestila o tome), teška psihička bolest i drugo – pojasnio je mons. Perčić dodavši da sve treba dokazati, dokumentima, pouzdanim svjedocima i nerijetko, suci traže pomoć stručnjaka za pojedina područja.

Crkva stalno propovijeda nerazrješivost braka. No, ako se nakon parnice proglasi ništavost ženidbe, bivši supružnici u određenim slučajevima mogu ponovno sklopiti crkveni brak.

- Nije to jednostavno. Sud ima pravo donijeti odluku da više ne mogu sklopiti valjani crkveni brak. Također, odlukom im se može uvjetovati da se prethodno moraju obratiti mjerodavnom Međubiskupijskom sudu. Navest ću jedan slučaj zašto je takvo postupanje nužno. Primjerice, ukoliko je crkveni brak proglašen ništavim radi nečije impotencije, taj muškarac mora prije zaključenja drugog crkvenog braka dokazati da više nije impotentan  – zaključio je mons. Antun Perčić.