Lepoglava u situaciji zbog koje Škvarić nikad nije bio emotivniji: 'Sâm sam u Zagrebu i nisam kriv nizašto'

Dvije i pol milijarde kuna godišnje izdvaja se za otoke, a 45 gradova i općina u Hrvatskoj suočava se s posljedicom ukidanja poreznih olakšica u više nego 20 puta manjem iznosu. Lepoglavski gradonačelnik Marijan Škvarić opisao je, ekskluzivno za naše visokotiražno besplatno izdanje 30 dana, što se sve već duže vrijeme događa iza zatvorenih vrata ministarstava...

Scena iz ministarstva koju nam je prepričao lepoglavski gradonačelnik Škvarić zorno oslikava posvemašnji nedostatak utjecaja varaždinskog kraja u Zagrebu, a naročito nebrigu ili – u najbolju ruku – pogrešne korake samog Zagreba (kojega na ovom mjestu poistovjećujemo s Državom) za ravnomjerni razvoj zemlje u cjelini. Međutim, ovdje se nećemo baviti raščlanjivanjem kauzalne kompleksnosti uzroka koji su doveli do toga, nego ćemo na primjeru grada Lepoglave nastojati plastično pokazati kako objektivna dinamika njegovog dosadašnjeg razvoja, a naročito trenutna dokinutost njegovih razvojnih potencijala ne daje ama baš nikakvu garanciju mladim i obrazovanim stanovnicima, da bi se u skoroj budućnosti moglo živjeti bolje i... ostati. A o tome "koliko je sati" ponajbolje govori izraz kojega je, opisujući situaciju koja bi grad mogla snaći već na kraju ove godine, upotrijebio gradonačelnik Škvarić: „Trebaju hitne - vatrogasne mjere potpora, jer ćete inače u Lepoglavi zateći zgarište!“, kaže bez ikakve političke oportunosti ili pragmatike.

Naime, ukidanjem poreznih olakšica 2014. godine, koje su Lepoglavi pripadale u skladu sa dotada važećim benefitima prema statusu brdsko-planinskog područja, grad je na kraju prošle godine ostvario manjak od 3,8 milijuna kuna kojega je djelomično uspio sanirati prijenosom viška iz prethodne godine od 2,9 milijuna kuna. "To je prvi put u 11 godina, koliko sam na čelu grada, međutim, ja ne tražim alibi nego želim skrenuti pozornost na veliki problem koji je snašao i 44-voricu mojih kolega čiji gradovi i općine imaju isti status. Ali ni to nije sve! Prošle godine ‘osjetili’ smo samo 50% jer prethodna Vlada benefite je planirala ukinuti postupno, u trogodišnjem razdoblju, a Oreškovićeva Vlada ih je proračunom za tekuću godinu već izbrisala“, kaže Škvarić, žaleći se da osobno neprestano obilazi ministarstva kako bi upozorio na ovaj problem, međutim tamo iz istog razloga ne zatiće svoje kolege sa sjevera Hrvatske.

Najgore prošli jer su ulagali

"Dvije i pol milijarde kuna potpora otocima se i dalje se isplaćuje, a nekih stotinjak milijuna kuna za nas četrdesetpetoricu sa statusom brdsko-planiskog područja više nema. Dođem u Zagreb, sa sjevera Hrvatske budem samo ja – iz Like i Gorskog Kotara dođu njih petnaestorica. Možda sam ja među svima njima uspio biti najglasniji, međutim hoću reći da za razliku od njih mi nismo nimalo jedinstveni i zato ispaštaju prvenstveno naši građani“, ističe Škvarić pitajući se kako će s prošlogodišnjim minisom od 952 tisuće kuna dočekati kraj godine. Naime, još prošle godine uspio je dobiti 50% potpore (četiri milijuna kuna); ove godine očekivao je od prošle Vlade obećanih dva milijuna kuna, no sada je ostao i bez toga. Kad pokrije fiksne troškove vrtića, škole, vatrogasaca, sportskih i udruga civilnog društva, priči bude kraj. "Razvojna komponenta potpuno je odsječena i još idemo u minus!", zaključuje Škvarić.

"Najgore smo prošli mi koji smo negdje na razvojnoj sredini: ulagali smo u gospodarstvo (otkupili zemljišta, doveli poduzetnike, oslobodili ih najrazličitijih davanja), i sada kada smo konačno trebali ubrati plodove toga desetljeće dugog rada, država ‘usisa’ sva sredstva na koja smo računali da će u gradu ostati! Ljudi, naime, moraju znati da sva godišnja komunalna naknada u Lepoglavi ne pokriva ni godišnji račun za struju od 800 tisuća kuna, jer iznosi 500 tisuća kuna... Dakle, moj je zadatak cijelo vrijeme bio da pronalazim potpore i iz tih sredstava ulažem u razvoj. No, mogu li građane, mahom poljoprivrednike i radnike u niskoprofitabilnim industrijama, više opteretiti?! Dakle, zaista mi je dosta percepcije da je sjever Hrvatske razvijeno i konkurentno područje jer istina je, zapravo, da smo još uvijek pretežito ruralno područje koje se razvijalo polako i uz veliki napor, a sada su nam oduzeli i tu šansu za razvitak“, kaže Škvarić.

Indeks razvijenosti uzrok nerazvijenosti

Sada dolazimo do famoznog indeksa razvijenosti kojega lepoglavski gradonačelnik, ističući slovenski primjer, smatra potpuno pogrešno postavljenim pitajući se što o razvijenosti objektivno mogu reći trenutno važeći parametri: stopa nezaposlenosti, dohodak po stanovniku, proračunski prihodi JLS-a po stanovniku, opće kretanje stavnika i stopa obrazovanosti? "Osnova svega je BDP, i to u cijelom svijetu, jer jedino on pokazuje stvarno stanje stvari! Primjer: "Lepoglava se Indeksom razvijenosti od 76,9% svrstava u III. skupinu razvijenosti, zbog čega su Gradu drastično smanjeni izvorni proračunski prihodi jer potpore dobivaju oni čiji je indeks 75% ili manje). Najveći pak razlog prelaska granice razvijenosti (75%) vidim u udjelu obrazovanog stanovništva koji je veći od prosjeka Hrvatske. To otrlike znači da ‘ako imaš pameti, novci ti ne trebaju’", ogorčen je Škvarić. Visokom indeksu pridonosi i podatak o relativno maloj nezaposlesti i o relativno velikom broju zaposlenih, a ljudi većinom rade u tvrtkama gdje dvoje supružnika zajedno ne može zaraditi  više od ukupno 5.000 kuna. “Jesmo li mi onda razvijeni?“, pita se gradonačelnik.

"Lepoglavu su s pravom nazivali gradom projekata. Samo prošle godine realizirali smo ih 16, a valja spomenuti one kapitalne od kojih na nekima radimo godinama. To su Tehnološki centar drvne industrije, Centar Pavlina, rekonstrukcija Dječjeg vrtića, Poduzetnička zona te sustav javne vodoopskbe i odvodnje. Realiziralil smo ih ili i realiziramo zahvaljujući iznalaženju potpora, od državnih do europskim, međutim sada, s izostankom mogućnosti bilo kakvog sufinanciranja preostat će nam samo da održavamo hladni pogon grada.“ Susjedna Slovenija, na primjer, za ravnomjeran razvoj zemlje brine na način da svojim gradovima i općinama osigurava minimalni prihod per capita, koji je za ovu godinu određen u iznosu od 522 eura. "Da se takav model primjeni na Lepoglavu koja ima 8.000 stanvnika, ove godine grad bi raspolagao s 32 milijuna garantiranog prihoda. E, tako se brine o ravnomjernom razvoju zemlje!", zaključuje razgovor Škvarić.

Članak je preuzet iz visokotiražnog besplatnog mjesečnika 30 dana.