Okrugli stol za Svjetski dan Roma: Treba poticati obrazovanje romske djece

Je li školovanje romske djece doista put u bolju budućnost pripadnika romske nacionalne manjine bila je tema okruglog stola što je održan povodom Svjetskog dana Roma, što se slavi 8. travnja.

Nedostatak adekvatne pripreme za osnovnoškolsko obrazovanje Roma, nedostatak dječjih vrtića kao i jedan dio kulturnog nasljeđa romske zajednice bili su samo neki od navedenih razloga zbog kojih je obrazovanje romske djece otežano.

Statistički podaci su također poražavajući i zabrinjavajući. Romska djeca nemaju mogućnost polaska u dječje vrtiće ili predškolski program, stoga im je u startu otežano i osnovnoškolsko obrazovanje.

- Zbog toga već pri početku njihova osnovnoškolskog obrazovanja ima dosta poteškoća i problema u savladavanju čitanja i pisanja i time što neki učenici teško govore hrvatskim jezikom. U nastavi postoje i romski pomagači, no ima ih nedovoljno i oni ne stignu pomagati svim učenicima kojima je to potrebno - istaknuo je Robert Čusek, ravnatelj Obiteljskog centra.

Prema rezultatima nekih istraživanja provedenih na području naše regije, od ispitanih Roma svega 20 posto njihove djece uključeno je u nekakav oblik vrtića ili predškolskog odgoja. Dva puta manje završavaju osnovnu školu u odnosu na ostale učenike.

- Tako da su podaci zabrinjavajući. Osobito ako uzmemo u obzir da je 90 posto Roma nezaposleno i nekonkurentno na tržištu rada. Sve to poteže njihov loš socioekonomski status - rekao je Čusek i dodao kako je upravo nemogućnost zapošljavanja nakon završene osnovne škole jedan od većih problema u romskoj zajednici.

Napomenuto je kako bi institucije i društveni mehanizmi trebali raditi puno više na tome da se javnost senzibilizira za pitanja i problematiku Roma, kako bi i oni dobili mjesto koje zaslužuju u našem društvu.

S tim se slažu i sami Romi. Kako je naglasio Eduard Oršuš, predstavnik Roma iz naselja u Gornjem i Donjem Vratnu, oni žele ići u školu, žele raditi, ali ih nitko ne zapošljava upravo zato jer su Romi. Time se i njihovoj djeci šalje poruka kako škola nije garancija zapošljavanja i bolje budućnosti.

- Naša djeca pohađaju redovito osnovnu školu, kasnije upisuju i srednju školu, ali problem je taj što poslije srednje škole ne mogu naći posao. Nitko ih ne želi zaposliti zato jer su Romi. Ostala romska djeca vide da ovi stariji nakon završene škole nemaju posla pa onda nemaju volju i želju ići u školu. Djeca idu u školu zato da bi se kasnije zaposlila, a posla onda za njih nema - rekao je Oršuš i dodao da Romi žele raditi te da im se samo treba pružiti prilika.

Iako je obrazovanje problem i zapošljavanje problem, ima onih koji su iznimka. Njihov broj je malen, ali nije zanemariv. Ima ih onih koji su završili za autolimara, stolara, bravara, kuhara, a zaposleni su i kao pomoćnici u nastavi romskoj djeci.

Varaždinski Centar za socijalnu skrb pokriva tri romska naselja. U gradu Varaždinu to je naselje Štoosov trg, koje nastanjuje 33 romske obitelji. Nekadašnje naselje Roma Strmec Podravski danas je podijeljeno između dviju općina, to su naselja u Donjem Vratnu koje pripada općini Petrijanec i naselje u Gornjem Vratnu koje pripada općini Cestica.

Na području općine Petrijanec, u naselju u Donjem Vratnu ima 95 kućanstava, a na području Gornjeg Vratna 45 kućanstava.

Što se tiče života u romskim naseljima, postoji velik dio Roma koji živi u katastrofalnim uvjetima, ispod svakog ljudskog dostojanstva. Ali ima dio obitelji koje žive u doista lijepim kućama i u njima vide potencijal za pozitivnu budućnost i boljitak romske zajednice.

- Percepcija javnosti prema Romima je najčešće vrlo negativna. Kad vidite Romkinju na biciklu s puno vrećica, najčešće misli su izrugivanje, da su oni paraziti ovog hrvatskog društva, prljavi, smrdljivi. Međutim, u potpunosti se ne bih složila s tim. Dio Roma nažalost živi na taj način jer im uvjeti stanovanja ne dozvoljavaju nešto drugačije. No, postoji dio Roma koji je iskoristio zlatnu eru željeza i oni su ipak pokazali da su vrijedni i da se znaju kvalitetno i na pravi način pobrinuti za svoju obitelj. Mi danas iz tih obitelji imamo djecu koja završavaju osnovnoškolsko obrazovanje, koja se i zapošljavaju. To jesu male brojke, ali ne možemo ih zanemariti - rečeno je na okruglom stolu.

Kako je rečeno, inzistirati treba na obrazovanju romske djece, ali i promijeniti jedan dio njihova kulturna nasljeđa, a to je rano sklapanje bračnih zajednica.

- Ono što se sada vidi kao problem kod srednjoškolaca Roma koji pohađaju nastavu, negdje na sredini školovanja dogodi se ljubav i nažalost u većini slučajeva to znači i prekid školovanja. Ono što molimo predstavnike naselja jest da u svojim zajednicama potiču obitelji da šalju djecu u školu, da sprečavaju rani ulazak u bračne zajednice i da one romske obitelji koje školuju svoju djecu budu primjer drugima - istaknuto je tijekom rasprave.

{gallery}romi okrugli stol{/gallery}