Robert Briški iz Čistoće: 'Ne stojimo loše u odvajanju otpada, ali bi uskoro mogli imati problema...'

Tema otpada i njegovog zbrinjavanja jedan od gorućih problema mnogih hrvatskih gradova. Htjeli smo se pobliže informirati o tome kako Varaždin stoji po tom pitanju, pa smo razgovarali s Robertom Briškim iz Čistoće d.o.o.

U njegovom uredu koji se nalazi u okviru zgrade Čistoće u ulici Pavla Štoosa - neposredno pored azila za pse - iz kompjutora se izvlače podaci o gospodarenju otpadom u Varaždinu. Za cijelu diskusiju su bitne 2015. i 2016. godina.

- Prema uredbi vlade Republike Hrvatske, svi ćemo morati do 2022. godine smanjiti količinu otpada za 50% u odnosu na 2015. godinu. To je referentna godina i te godine smo imali 17% selekcije otpada. Počeli smo sa selekcijom još 2002. godine. - objašnjava Briški.

Ispod Čakovca?

Već 2016. godine taj postotak selekcije je narastao na 23,56% - i time je Varaždin preskočio prosjek glavnih EU gradova od 19%. Prilaže nam i tablicu koja je načinjena na temelju statistike Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP). Uzgred spominjemo, ako je vjerovati podacima - Varaždin dosta zaostaje s Čakovcem koji je već premašio 40%. Izdvajamo 2 podatka koja su nam se učinila zanimljivim - a sve ostale možete pogledati u tablici (klikom miša dobit ćete uvećani prikaz). Masa mješanog komunalnog otpada (MKO) izražena je u tonama.

• Prosječna varaždinska obitelj ima 2,74 člana
• Svaki Varaždinac u prosjeku napravi 217 kilograma otpada godišnje

'Bit će i bolje, ali imamo problem...'

Treba imati u vidu, kako nam dodatno objašnjava Briški, i činjenicu da je reciklažno dvorište počelo raditi tek polovicom ove godine. S njime će se dobiti još više na primarnom odvajanju otpada, a još se veći napredak očekuje kad se počne odvajati i bio-otpad.

- Bio-otpad sačinjava 30-40% ukupne mase otpada, tako da bi se njegovim selektiranjem bitno smanjila količina otpada. - kaže Briški. Varaždinci koji žive u stanovima uskoro će dobiti kantu za bio-otpad, ali nam se dodatno pojašnjava kako neće biti lako s kažnjavanjem onih koji ne selektiraju otpad.

- Primjerice, u Austriji redari mogu napisati kaznu stambenoj zgradi koja onda to mora platiti iz vlastite pričuve. Kod nas prema zakonu o pričuvama to je nemoguće, jer nije predviđeno da se iz njih plaćaju kazne. - napominje Briški, dodajući kako vladina uredba u neku ruku čak i kažnjava gradove koji su odmakli u selektiranju otpada.

- Dakle, mi ćemo 2022. godine morati imati 50% manje otpada u odnosu na 2015. kad smo imali odvajali 17%. Zagreb s 1% neće imati tolikih problema da dođe do 51%. Ali nama je u sadašnjem sustavu odlaganja otpada praktički nemoguće doći do 67%. Da ne govorimo o tome da bi Čakovec trebao imati iznad 90%. - govori Briški.