FOTO Mislili ste da je kritično samo s limarima? Ovo je samo 7 keramičara na koje sljedeće godine možemo računati...

Nedavno smo pisali o deficitarnim zanimanjima limara, krojača i mesara te problemima upisa u obrtnička zanimanja u našim školama, a ovog puta saznajte kakva je situacija s graditeljskim zanimanjima o čemu smo popričali s ravnateljom Graditeljske, prirodoslovne i rudarske škole Zoranom Hajekom, koji nam je otkrio kako stvari stoje u graditeljskoj struci. Evo gdje leže neki od problema..

Nažalost, nije situacija kritična jedino s limarima, korjačima i mesarim već i s graditeljskim strukama gdje je prema riječima ravnatelja Hajeka, situacija možda i najlošija budući da su zidari i keramičari temeljno graditeljsko zanimanje koje kronično nedostaje. Kako doznajemo od ravnatelja, Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola ove godine upisala je samo 4 zidara, 5 montera suhe gradnje i 8 keramičara dok tesare ne upisuju već nekoliko godina jer za to zanimanje uopće nema interesa.

Također, kako ističe, problem je i to što su kurikularna reforma, državna matura i programi prilagođeni gimnazijama dok se sa strukovnim školstvom nitko nije sustavno pozabavio, unatoč tome što gotovo 70% učenika upisuje strukovne škole.

Zašto se gube razredi...

Jedan od problema je, kako ističe ravnatelj, postojanje tri načina stjecanja zanimanja u trogodišnjem trajanju od kojih je većina deficitarna, a to je jedinstveni model, klasični obrtnički model i industrijski model, a oni se razlikuju po dužini trajanja nastave (35 ili 40 tjedana godišnje), po količini praktične nastave i stručne prakse, po tome trebaju li obrtnici/poslodavci imati licencirane radionice ili ne i sl. No kako kaže ravnatelj, na kraju se sve svodi na isto, a razlika je jedino u načinu stjecanja vještina. No, Ministarstvo ne dopušta upis u isti razredni odjel različita zanimanja primjerice zidare, keramičare i tesare, koja se stječu po različitim sustavima čime se gube cijeli razredni odjeli.

Ukidanja bodovnog praga

Bodovni prag nije zabranjen no nije ni obvezan pa ga škole ukidaju jer jedino na taj način mogu upisati dovoljan broj učenika, a time se samo povečava broj učenika s posebnim potrebama, individualiziranim pristupima i drastičan pad djece koja upisuju strukovna zanimanja, a budući da su škole ukinule ovaj selektivni mehanizam, gotovo sva djeca se prijavljuju u gimnazije, ekonomske i medicinske škole pa strukovne, a naročito trogodišnje škole ostaju prazne.

Zašto rade nekvalificirani radnici, a nije uvijek bilo tako

Prema riječima ravnatelja, veliki problem je u tome što se radi o zanimanjima koja traže težak fizički rad, a poslodavci ih slabo plaćaju. Primjerice, škola prošle godine nije upisala niti jednog zidara, a ove godine samo 4 iako je to temeljno građevinsko zanimanje tako da smo kako, ističe ravnatelj Hajek, s ovom nezamislivo lošom situacijom došli na rub održivosti, a na gradilištima zbog premalog broja školovanih radnika, nerijetko rade nekvalificirani radnici što se vidi u kvaliteti izvedbe i konačnom rezultatu na terenu što ujedno stvara veliki problem i poslodavcima, koji u nemogućnosti da dobiju kvalitetnog i školovanog zidara, uzimaju nekvalificirane radnike s kojima nerijetko niti poslodavac niti klijent nije zadovoljan.

Hajek ističe kako je škola najbolji upis imala kada je Zagorje-Tehnobeton davalo stipendije i to za 1. godinu 500 kuna, 600 kuna za drugu godinu i 900 kuna za zadnju godinu školovanja. Ove godine su tri firme Kolas, Hidroing i Tomo d.o.o. ponudile stipendije za graditeljska zanimanja, ali odziva učenika usprkos tome nije bilo.