razvoj varaždinskih toplica

Ovo je karta oko koje će se danas podijeliti Županijska skupština, što zapravo uopće nije loša stvar

Pitanja koja se sada postavljaju nisu samo lokalna. Nisu ni samo politička, već su opće društvena, te se odnose na dugoročno određenje društva koje je jedan sustav zamijenilo drugim i još uvijek nije uspostavilo odgovarajući balans između privatnih i javnih interesa. Niti osjećaj za isti. A niti si je bome priznalo kako se s jedne i druge strane ta dva (vječna) tabora nalazi tek zanemarivi broj onih koji bi u svoje osobne kalkulacije uključili varijablu koju je uključila Bernarda Cecelja...
Objavljeno: 20.02.2022. 19:00

Zadnja izmjena: 21.02.2022. 08:38

Foto: Slika prikazuje Varaždinske Toplice iz zraka i (obojano) imovinu Specijalne bolnice, koja bi trebala doživjeti potpunu preobrazbu. Oko toga sutra počinje javna rasprava.

Godine 1854. država Francuska odlučuje svoje izvore mineralne i termalne vode, poznate još od rimskog doba (Aque Colidae), dati u najam jednoj privatnoj tvrtci. Ubrzo nakon toga započinje izgradnja hotela, vila, kupališta, kazina i opere, te u sljedećim desetljećima nastaje danas najpoznatiji francuski lječilišni grad i svjetski poznata kozmetička industrija temeljena na mineraliziranoj termalnoj vodi – VICHY.

Jedno stoljeće kasnije, sin vlasnika priprostog svratišta za putnike, Hilton Conrad, postupno razvija model koji će postati poznat kao franšizno poslovanje, a njegovu obiteljsku tvrtku preobrazit će u globalni hotelski lanac koji danas diljem svijeta raspolaže s više od 216 tisuća soba u gotovo 600 hotela. Na sličan način, unajmljujući upravljanje, uspješno funkcioniraju i bazeni Sveti Martin na Muri, a u budućnosti bi trebale i Varaždinske Toplice.  U čemu je onda problem?

U čemu je problem?

  • (1) Varaždinske Toplice = Specijalna bolnica - Problem je u činjenici da onaj tko upravlja Specijalnom bolnicom, praktično upravlja i samim gradom, i to iz jednostavnog razloga što Specijalna bolnica posjeduje oko polovice sveukupne površine centralnog naselja (zgrade, zemljišta) ili – najjednostavnije rečeno – posjeduje sve što vrijedi u VT. Lokalne političke elite, stoga, počevši od danas imaju vrlo kratak rok (otprilike do kraja godine), kako bi pronašle model koji će u okviru toga kratkog vremenskog ograničenja zadovoljiti interese lokalne zajednice i potencijalnih investitora. Politički problem zapravo do danas nije ni postojao, nego će nastati tek sada kada se po prvi put o svemu tome otvori javna rasprava.
  • (2) Rizici privatnoga kapitala - O svemu tome na određeni način govori i ovih dana mnogo spominjani dokument, naručen u lipnju 2020., a isporučen (završen?) tek koncem prošle godine. U međuvremenu je došlo do pandemije covid-19, lokalnih izbora, a i država se počela predomišljati oko toga – trebaju li specijalnim bolnicama u Hrvatskoj upravljati lokalne zajednice ili ona sama? Sve to dodatno je povećalo neizvjesnost (rizike), zbog kojih neki sumnjaju u spremnost privatnog kapitala da se značajnije izloži bez određenih konkretnih garancija (nekretnina, zemljišta). Dotiče se toga i sâm dokument naziva Savjetodavne usluge za definiranje strategije održivog razvoja, modela privatizacije i upravljanja zdravstveno-lječilišnog kompleksa VT, koji na jednom mjestu kaže: "S obzirom da se ovdje radi o projektu koji zahtjeva visoku razinu investicija, sa zahtjevnim operativnim standardima u izvođenju, realizaciji i samom upravljanju projekta, smatramo da je primjerena podjela investicijskog rizika između osnivača (Specijalne bolnice) i privatnih investitora."
  • (3) Prednosti i mane postojećeg stanja - Koliko god činjenica da se VT mogu poistovjetiti sa Specijalnom bolnicom cijeloj ovoj stvari daje političku dimenziju i utječe na osjetljivost svih procesa - toliko, s druge strane, ista činjenica projektu može dati dodatnu dinamiku i vjetar u leđa, jer se sve s čime se valja uhvatiti u koštac nalazi pod jednom jedinom kapom - kapom Specijalne bolnice kojom trenutno upravlja Županija. No, koja je krajnja ideja?
  • (4) Koncept 15-minutnog grada ("potpuna preobrazba") - Ideja je gradski centar formirati prema konceptu "15-minutnog grada" s jednom Zajedničkom ulicom koja bi intenzivirala koheziju lokalne zajednice, turista i bolnički pacijenata, a sve u skladu s trendom bijega od čimbenika stresnog urbanog života, kao i doživljajnim tendencijama modernih turista  - doživjeti život lokalne zajednice. Zanimljiv potencijal leži i u mreži podzemnih sustava kanala koji vode do svih ključnih gradskih objekata, a da bi sve to bilo moguće – gradu je potreban autobusni kolodvor (dugogodišnji problem), zapadna obilaznica, sustav parkirališta, garaže, mreža pješačkih i biciklističkih staza, te uređenje zelenih oaza – parkova. Jednom riječju: potpuna preobrazba.
  • (5) Dva su ključna nova objekta ("novi život") - Dokument o kojem će se danas raspravljati za svaki povijesni objekt u centru predviđa obnovu te određuje njegovu (pre)namjenu, a svi novi objekti gradili bi se otprilike na prostoru iza Minerve, gdje je sada prazna prostrana ledina, te na mjestu ispred Minerve, gdje se trenutno nalazi parkiralište i ulaz u vodeni park. Pritom je, uz Spinalni centar u izgradnji, riječ o dva ključna nova objekta: hotelu "Vesta", koji bi se nalazio iza Minerve i uz glavnu hotelsku ugradu uključivao apartmansko naselje, te mnogo spominjanom hotelu "Jupiter", koji bi se nalazio ispred Minerve na spomenutom prostoru sadašnjeg parkirališta. Specijalna bolnica nastavila bi se baviti svojom sadašnjom namjenom, ali bavila bi se i turizmom – budući da bi se podijelila na dva dijela (javno-zdravstveni i turistički), pri čemu bi dijelu svojih postojećih objekata dala drugačiju namjenu. Sve to zajedno mjestu bi udahnulo „novi život“, jer bi se udvostručio broj ljudi koji borave u centralnom naselju: sa sadašnjih 2.000 ljudi na njih čak 5.000.

Nacionalna prilika

Sve to zajedno, kako donosi Dokument koji danas čini temelj za raspravu – oslanja se na nacionalnu i županijsku strategiju razvoja zdravstvenog turizma, koji je prepoznat kao treća najvažnija nacionalna turistička snaga nakon sunca i mora, a prije pandemije ostvarivao je globalni rast po stopi između 15 i 20 posto. Varaždinske Toplice u tom pogledu jesu i ostat će ključno lokalno uporište razvoja, no pitanja koja se sada postavljaju nisu samo lokalna. Nisu ni samo politička, već su opće društvena, te se odnose na dugoročno određenje društva koje je jedan sustav zamijenilo drugim i još uvijek nije uspostavilo odgovarajući balans između privatnih i javnih interesa. Niti osjećaj za isti. A niti si je bome priznalo kako se s jedne i druge strane ta dva (vječna) tabora nalazi tek zanemarivi broj onih koji bi u svoje osobne kalkulacije uključili varijablu koju je uključila Bernarda Cecelja. Trenutno najveća privatna investitorica u Varaždinskim Toplicama, koja se upustila u rizik između ostaloga i zbog toga što je, kako kaže - "TOPLIČANKA".

Varaždinske Toplice zbog svega toga su zanimljiv društveni eksperiment i sjajna prilika.

Komentari