"Varaždinski biciklisti" prerastaju u udrugu: "U 'Gradu bicikla' mi smo marginalna skupina!"

Osnivač popularne Facebook grupe "Varaždinski biciklisti" Goran Lepen za eVaraždin progovara o brojnim problemima s kojima se susreću biciklisti u gradu Varaždinu kojega, da ironija bude veća, njegovi predstavnici često vole nazivati upravo gradom bicikla i biciklista.

Nije naime riječ samo o drastičnom porastu broja ukradenih bicikla od čak 70 posto tijekom prvih sedam mjeseci ove godine (protiv čega je oštru borbu otvoreno najavio i sam varaždinski gradonačelnik Goran Habuš), nego i cijelom nizu drugih problema biciklista. 

Facebook grupa „Varaždinski biciklisti“ nastala je, naime, prije nešto više od godinu dana, u lipnju 2014. godine; biciklistima služi kao mjesto za komunikaciju, a posljedično je vezana uz stupanje na snagu novih odluka grada vezanih uz regulaciju prometa u pješačkoj zoni u centru.

Sljedeći korak - udruga

Osnivači spomenute Facebook grupe isto tako su svjesni da bez organiziranja u udrugu, što bi trebao biti njihov sljedeći korak, i zajedničkog rada – neće moći utjecati na odluke lokalne vlasti, koja bi u planiranju prometne infrastrukture trebala obratiti više pažnje i na potrebe biciklista. 

Također, smatraju da bi preusmjeravanje određenih proračunskih sredstava za promociju biciklizma i cikloturizma moglo imati pozitivne reperkusije ne samo za grad, nego i cijelu sjevernu regiju. Evo što o svemu kaže Goran Lepen:

Koji je najveći problem s kojim se susreći biciklisti u gradu Varaždinu?

Osnovni problem je nedostatak kulture prometovanja svih sudionika u prometu, čemu smo svi svakodnevno svjedoci. To je dugoročan problem koji se može riješiti samo trajnim ulaganjem u edukaciju, koja počinje roditeljskim odgojem; zatim odgojem predškolske i osnovnoškolske djece. Obrazovanje o prometnoj kulturi treba nastaviti i u srednjim školama te ga u konačnici ne prekinuti, tj. nastaviti ga kroz cjeloživotno obrazovanje.

S kojim se poteškoćama biciklisti susreću kada je riječ o infrastrukturi?

Problem je što na razini države ne postoji pravilnik o biciklističkoj infrastrukturi, tj. isti je u pripremi već godinama, ali nije stupio na snagu. S obzirom na to, kod izrade biciklističke infrastrukture projektanti i izvođači radova nisu se dužni držati pravila, pa se biciklistička infrastruktura radi "tek toliko da je tu“, odnosno da se može reći da postoji. Činjenica da ista ne zadovoljava nikakve kriterije glede sigurnosti i funkcionalnosti, nije uopće važna.

Koliko se u Varaždinu i općenito radi na promociji bicikla i biciklizma?

Bicikl kao prometno sredstvo predstavlja alternativu motornim vozilima jer je, pogotovo u slučaju Varaždina, brži način prometovanja, jeftiniji, zdraviji, ekološkiji, tiši... Prednosti biciklizma su velike, međutim o tome se ne priča. Ne ukazuje se na prednosti korištenja bicikla, na promociji biciklizma uopće se ne radi. 

Kroz centar grada - još NE!

Treba li biciklistima omogućiti vožnju kroz centar grada?

Još ne. Zabrane su opravdane. Kultura prometovanja je na vrlo niskom nivou i zbog toga je, trenutno, međusobni suživot pješaka i biciklista u pješačkoj zoni nemoguć. Kad se riješi problem prometne kulture, možemo krenuti stopama razvijenih gradova po pitanju biciklizma, kao što je npr. Copenhagen i još mnogo drugih gradova s područja Beneluxa i Skandinavije.

Postoji li suradnja između vaše Facebook grupe i policije?

Trenutno nema suradnje. Pojedinačni članovi prijavljuju sumnjive osobe koje se motaju oko bicikala i štendera te kradljivce, odnoso nemile događaje kad ostanu bez svojeg prevoznog sredstva. Dugoročno, suradnja je osnova za poboljšanje uvjeta za bicikliste u gradu, a to će se početi intenzivnije i kvalitetnije odvijati tek kad se osnuje udruga koja će se brinuti za poboljšanje sigurnosti, organizacije prometa i infrastrukture.

Zašto je krađa sve više i kako im stati na kraj?

Problem krađa je prisutan oduvijek, samo se zadnjih godina intenzivirao. S obzirom da nije moguće da nad svakim štenderom stoji kamera ili policajac, za vlasnike bicikala najbolje je da svoje bicikle zaključavaju sigurnijim i kvalitetnijim lokotima, npr. U-lock, tj. da bicikle drže „na oku“. Jedno od mogućih rješenja je uređenje čuvanog biciklističkog parkirališta ili garaže s naplatom. Međutim, za provedbu toga je potrebna suradnja lokalne vlasti i udruge ili poduzeća koje bi takvim parkiralištem upravljalo. 

Bi li takvo parkiralište ili garaža bila ekonomski isplativa?

Spomenuto je ekonomsko održive ako se projekt provodi s djelomičnim sufinanciranjem lokalne vlasti, financiranjem kroz naplatu parkiranja i npr. sufinanciranjem plaća radnika kroz program zapošljavanja osoba s invaliditetom i teško zaposlivih osoba. Policija je još prošle godine najavila da će u suradnji s Crtoradom organizirati nekoliko čuvanih parkirnih mjesta za bicikle u podzemnoj garaži, ali do sada još nije obznanjeno da li će i kada doći do realizacije te ideje.

Je li moguće da se bicikli kradu organizirano?

Svakako je moguće. Ljudi su pritisnuti krizom, vlada dugoročna besparica i svakako da se pojedinci aktiviraju kako bi lako i brzo zaradili. Nadalje, problem je što se za krađe vrijednosti ispod 2.000 kuna ne pokreće kazneni postupak od strane policije, već je pojedincu ostavljena samo mogućnost privatne tužbe. Zbog toga kradljivci koji čine štetu manju od 2000kn su zakonom potaknuti na daljnje krađe, jer ih se ne procesuira i ne kažnjava.

Biciklisti se susreću i s arhitektonskim nelogičnostima u gradu?

Biciklistička infrastruktura predstavlja veliki problem i nedostatak. Problem neće biti riješen tako dugo dok se na nivou države ne usvoji pravilnik o biciklističkoj infrastrukturi, tj. dok udruga biciklista, dovoljno velika i utjecajna, ne „stisne“ lokalnu vlast da počne primjenjivati pravilnik o biciklističkoj infrastrukturi kod izgradnje i rekonstrukcije prometnica, bez obzira što isti nije na snazi na nivou države. 

Za kraj, zavrijeđuje li Varaždin naziv "Grad bicikla"?

Zemljopisne karakteristike Varaždinskog kraja i sama veličina grada odličan su preduvjet i poticaj na korištenje bicikla kao osnovnog i/ili zamjenskog prevoznog sredstva. Mnogo godina Varaždin je slovio kao grad biciklista, ali zadnjih nekoliko to više nije tako. S obzirom na brigu koju lokalna vlast vodi o biciklistima, tu titulu je od Varaždina preuzela Koprivnica. Grad Varaždin uopće ne brine o biciklistima, naprotiv, umjesto da potiče ljude na korištenje bicikla, potiče ih se na korištenje automobila, tj. intenzivnim represivnim aktivnostima policije i dugogodišnjim zanemarivanjem biciklista i biciklističke infrastrukture biciklisti su, bez obzira na njihov broj u gradu, marginalna skupina.

Što je cilj udruge koju zbog toga želite osnovati?

Ciljevi grupe i buduće udruge su kratki i jasni: 1) Edukacija o prometu; 2) Izgradnja biciklističke infrastrukture; i 3) Promocija biciklizma i cikloturizma. S obzirom da grupa okuplja članove raznih profesija, ideja je zajedničkim radom stvoriti konkretne prijedloge za rješavanje problema biciklista u gradu i županiji, intenzivirati komunikaciju i suradnju s nadležnim organima (grad, županija, policija), pokrenuti edukativne radionice u obrazovnim ustanovama za sve uzraste, organizirati radionice i manifestacije otvorenog tipa te ostvariti suradnju s trgovcima i pružateljima usluga koji bi bili zainteresirani članovima udruge ponuditi određene pogodnosti i popuste.