Slovenci navodnjavaju za 70 eura, a varaždinski kraj još koristi zdence. Zašto?

Bez navodnjavanja više nije moguće zamisliti ozbiljnu proizvodnju, pogotovo ne povrćarsku, a Varaždinska županija jedna je od samo dvije županije u Republici Hrvatskoj koje nisu donijele planove navodnjavanja, zastupajući, tvrde naši sugovornici, tezu da su bunari na poljima sasvim dovoljni...

U današnjim klimatskim i za poljoprivrednike izuzuzetno teškim uvjetima izuzetna je nužnost navodnjavanje. Bez navodnjavanja više je nemoguće zamisliti ozbiljnu proizvodnju, a pogotovo povrćarsku proizvodnju koju kanimo razviti na našem području – kaže Vladimir Kurečić, načelnik općine Petrijanec, koji se već godinama zalaže za uvođenje sustava navodnjavanja poljoprivrednih površina. Čitavo područje te općine postoje idealni pedološki uvjeti za povrćarsku proizvodnju koja bi se navodnjavanjem znatno unaprijedila uz povećnje konkurentnosti. No, kako tvrdi Kurečić za postizanje tih ciljeva važan je preduvjet okrupnjavanja zemljišta što je poseban problem jer su parcele usitnjene do apsurda.  

Nezamislivo

– Nezamisliva je ozbiljna poljoprivredna proizvodnja na tako usitnjenim površinama te u općini Petrijanec već duže vrijeme razmišljamo o okrupnjavanju ili komasaciji na našem području, koja je, kako pokazuju iskustva iz 80-ih godina, donijela dobre rezultate na područjima gdje je provedena. Ako poljoprivrednik ima 10 ha zemljišta „razbacanog“ na 150 različitih lokacija, ne može se ni pomišljati o konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje i hitno moramo početi razrješavati taj problem kako bismo mladim ljudima stvorili preduvjete za ozbiljnije bavljenje poljoprivrednom djelatnošću . 

Bez okrupnjavanja zemljišta, prema Kurečiću, nema smisla provoditi navodnjavanje, za koje u općini Petrijanec postoje svi prirodni preduvjeti zbog postojanja derivacijskog kanala HE Varaždin. Primjerice, obližnjoj slovenskoj općini Gorišnica gdje također postoji derivacijski kanal, izvrsna su iskustva s tim modelom navodnjavanja uz prethodno okrupnjavanje zemljišnih površina. Voda se crpi iz kanala i putnom vodovodnom mrežom se distribuira po pojedinih parcela. U toj slovenskoj općini trošak navodnjavanja za poljoprivrednika iznosi 70-ak eura po hektaru godišnje. Ako se zna da se uz navodnjavanje mogu postići i dvije žetve, odnosno berbe, taj je trošak itekako isplativ  - kaže Kurečić.

"Kako se tko snađe"

Zašto se onda donedavno u našoj županiji o navodnjavanju skoro nije ni govorilo? 
Još 2005. godine Hrvatski sabor je donio nacionalni program navodnjavanja po kojem se trebala provesti komasacija i projekti navodnjavanja uz preduvjet da županije donesu vlastite programe navodnjavanja. Petrijanečki načelnik tvrdi da se na Varaždinskoj županiji o tome uopće nije htjelo razgovarati i jedna je od dvije hrvatske županije koje jedine nisu donijele planove navodnjavanja zastupajući tezu da su bunari na poljima sasvim dovoljni. No, crpljenje podzemnih voda iz tih bunara uglavnom s pumpama na tekuće gorivo iziskuje velike troškove za poljoprivrednike, a navodnjavanje se svodi na princip „kako se tko snađe“, bez sustavnog rješavanja problema navodnjavanja.

Sustavno rješavanje tog problema potiče i Europska unija koja je primjerice, navedenoj slovenskoj općini isfinancirala 75 posto čitavog projekta, 25 posto je pokrila država a jedini trošak poljoprivrednika je spomenutih 70 eura po hektaru godišnje. 
Tek nedavno je na županijskoj skupštini dana podrška pilot projektu okrupnjavanja zemljišta i navodnjavanja u općinama Petrijanec i Vidovec, čime je ipak napravljen nekakav iskorak. Petrijanečki načelnik Vladimir Kurečić, koji godinama inzistira na rješavanju tog problema ide dalje: - Uskoro ćemo putem pozivnog natječaja angažirati geodetsku tvrtku na katastarskim izmjerama u cilju okrupnjavanja zemljišta, nakon čega slijedi ucrtavanje putne vodovodne mreže i izrada projekata budućeg navodnjavanja. To bi moglo biti gotovo za dvije godine, a godinu ili dvije potom bi mogla biti realizirana i mreža navodnjavanja,  ukoliko će postojati politička volja – rekao je Kurečić.

"Nisam mogao vjerovati"

                                               
 - Nisam mogao vjerovati kad sam saznao da Varaždinska i Krapinsko-zagorska županija jedine u Hrvatskoj nemaju niti plan navodnjavanja poljoprivrednih površina, a kamoli projekte  – kaže dr. sc. Josip Križanić, dosadašnji saborski zastupnik i član saborskog Odbora za poljoprivredu, koji se već na početku mandata sada već bivše vlade istaknuo po kritičkim raspravama upozoravajući na neodrživost stanja u poljoprivredi u koje ga je dovela dosadašnja poljoprivredna politika. U moru poljoprivrednih problema navodnjavanje se spominje tek sporadično, uglavnom kad elementarne nepogode suše koje su sve češće, uberu ljetinu. I Križanić tvrdi da varaždinski kraj ima preduvjete za izgradnju efikasnog sustava navodnjavanja.

– Naša je velika prednost derivacijski kanal na razini sedam metara višoj od poljoprivrednih površina u  petrijanečkoj općini, s kojim bi putem pilot projekta mogli povezati i susjednu općinu Vidovec. Sličan projekat realiziran u Sloveniji izvrsno funkcionira. U tom smislu smo Varaždinskoj županiji proslijedili inicijativu za donošenje strateškog plana navodnjavanja kako bi se cjelovito i dugoročno riješio ne samo problem sušnih razdoblja, nego i bitno unaprijedila poljoprivredna proizvodnja.  

Nasušna potreba

Da je navodnjavanje nasušna potreba ističe i vidovečki načelnik Bruno Hranić: - Dosad se dio poljoprivrednika vidovečkog područja protiv suša i za kakve-takve prinose borio korištenjem podzemnih voda iz poljskih bunara.  Navodnjavanje iz bunara prepušteno je vlasnicima parcela koji imaju koncesiju i sami pojedinačno realiziraju vlastiti način navodnjavanja, što uvelike poskupljuje u konačnici poljoprivrednu proizvodnju i finalne proizvode. Vidovečki su poljoprivrednici oduvijek poznati kao izuzetno vrijedni poljoprivredni proizvođači, koji bi uz sustavno rješavanje navodnjavanja mogli ostvarivati veću proizvodnju i biti konkurentniji na tržištu.

Članak je preuzet iz našeg visokotiražnog besplatnog mjesečnika 30 dana (čitajte i klikom na naslovnicu niže):