OTKRIVAMO Evo do kakvih posljedica dovodi zloupotreba ukidanja bodovnog praga u srednjim školama

Hrvatski obrazovni sustav obiluje brojnim i vrlo kompleksnim problemima pa tako ni varaždinske škole nisu izuzetak. U posljednje vrijeme često pišemo o lošoj situaciji u strukovnim školama, osobito s deficitarnim trogodišnjim zanimanjima pa evo još jednog vrlo ozbiljnog problema koji pogađa i ostale škole.

U moru problema s kojima se susreću škole, kako četvergodišnje i gimnazije tako i trogodišnje, koje su i najpogođenije, iskače problem ukidanja bodovnog praga koji je imao svoju svrhu, a to je selekcija učenika s obzirom na njihove ocjene iz osnovne škole.

Rušenje kvalitete škola...

Ukidanje ovog selektivnog mehanizma nije zakonom propisano no nije niti obavezno u školama, a Ustavni sud tvrdi kako bodovni prag narušava ravnopravnost učenika te da je to protuustavno. Tako su škole mahom ukinule bodovni prag kako bi uspjele upisati potreban broj učenika. To se posebno odnosi na škole s trogodišnjim zanimanjima za koje postoji vrlo mali broj zainteresiranih učenika pa je to jedini način da se uspije popuniti određeni broj mjesta i formirati razredni odjel.

No dopuštanje takvog olakog upisa generira i jedan drugi problem, a to je smanjenje kvalitete programa i općenito škola jer se u četverogodišnje škole i gimnazije često upisuju djeca koja nemaju predispozicije za svladavanje zahtjevnijeg programa dok istovremeno strukovne škole ostaju prazne. Dakle, ovakav sustav omogućava da djeca mogu upisati bilo koju školu u kojoj ima mjesta bez obzira na ocjene i sposobnosti.

Drastično povećanje broja učenika s individualiziranim pristupom...

Također, istovremeno se povećava broj učenika s posebnim potrebama i individualiziranim pristupom trebali li oni to ili ne. Dakle, govorimo o zloupotrebi Individualiziranog odgojno obrazovnog pristupa koji omogućava prioritetno upisivanje, neovisno o broju bodova, pa se tako u gimnazije upisuju djeca s tek 30-tak bodova od maksimalno 80 bodova.

Kako doznajemo od neslužbenih izvora, nakon ukidanja bodovnog praga broj učenika s indivdualiziranim pristupom se u zadnje dvije godine drastično povećao pa imamo slučajeve da na početku školske godine imamo određeni broj takvih učenika da bi se u tijeku samo jednog polugodišta ili pred kraj školske godine, kada učenik i roditelji shvate da će teško završiti godinu, taj broj počeo povećavati jer će se uz pomoć potrebne dokumentacije lakše 'progurati' iz godine u godinu i linijom lakšeg otpora završiti srednjoškolsko obrazovanje.

Iskorištavanje sustava...

Osim toga, ocjenjivanje učenika koji imaju individualizirani pristup prati se pod povećalom i u slučaju inspekcije nastavnik teže pravda negativnu ocjenu ili davanje pedagoške mjere i slično, a to učenici i njihovi roditelji naveliko iskorištavaju.

Važno je znati da postoje učenici kojima je individualizirani pristup potreban, a najčešće se radi o disleksičnim i disgrafičnim učenicima, no neobično je da se nakon ukidanja bodovnog praga, osobito u zadnje dvije godine broj disleksičnih i disgrafičnih učenika višestruko povećao, a taj trend i dalje traje.