Ukidaju se 23 obiteljska doma za starije? 'Protiv vlastite tradicije idemo na skuplje!'

Prema prijedlogu Zakona o socijalnoj skrbi, kojeg je nedavno predložilo Ministarstvo socijalne politike, 23 obiteljska doma u Varaždinskoj županiji u kojima se nalazi 414 korisnika trebali bi postati ustanove, jednako kao i svi drugi domovi u Hrvatskoj, njih ukupno 404 registrirana.

Obiteljski domovi jedan su od oblika izvaninstitucionalne skrbi za starije i nemoćne osobe Centra za socijalnu skrb, uz projekt gerontodomaćica i udomiteljstvo. Za razliku od osnivanja privatnog doma za starije, otvaranje obiteljskog doma je lakše jer je jedini uvjet da se korisnici nalaze u istoj kući u kojoj živi vlasnik. Zaposlenici ne moraju biti njegovatelji ni stručnjaci, već o korisnicima brinu članovi obitelji. 

Razlog za reorganizaciju socijalne skrbi, kako navode iz Ministarstva, su podaci iz prakse koji su pokazali kako neki od domova neadekvatno smješaju svoje korisnike, a transformacija bi omogućila lakši nadzor domova jer kontrola za taj dio sustava ne postoji. Novom reformom Zakona obiteljski bi se domovi trebali pretvoriti u ustanove, a mnogi od njih neće imati mogućnosti ispuniti potrebne prostorne i kadrovske uvjete te će korisnici biti prisiljeni tražiti smještaj u državnim domovima.

'To je naša tradicija'

Saborska zastupnica Barbara Antolić Vupora, koja i sama ima iskustva u socijalnoj skrbi, ne slaže se s takvim prijedlogom Ministarstva. - Obiteljske domove nije trebalo ukidati te je trebalo oformiti bolji inspekcijski nadzor, što je trebalo i bolje zakonski riješiti. Tako se ne bi dogodio ni požar u Krapinsko-zagorskoj županiji u neprijavljenom objektu - rekla je, dodajući kako u Varaždinskoj županiji postoji jedan državni dom za starije u Zavojnoj ulici te kako se jedan planira graditi i u Novom Marofu, no kako kaže, ni tamo neće biti kapaciteta za 2.800 ljudi s liste čekanja.

- Smještavanje starijih i nemoćnih te briga o njima je prije svega pitanje kulture i tradicije našeg kraja. Ne možemo preslikati anglosaksonski model, kao što ni Kinezi ne mogu preslikati naš model zbrinjavanja starijih i nemoćnih osoba jer smo kulturološki različiti. Europa prisiljava na izvaninstitucionalni oblik, što se slučajno poklopilo s našim tradicijskim udomiteljstvom i obiteljskim domovima - rekla je Antolić Vupora.

'Najskuplji su državni domovi'

Antolić Vupora je rekla kako su u konačnici najskuplji državni domovi jer najmanje 5.000 kuna po korisniku financiraju svi porezni obveznici, dok država ne treba financirati privatne domove. - Mi bismo za tu razliku od 5.000 kuna mogli ponuditi više smještaja i bolje uvjete da se taj novac pravednije raspodijeli. Većina ljudi ima mirovinu od 2.000 do 2.500 kuna, a ukoliko nemaju vezu, oni moraju tražiti smještaj u privatnim domovima. Država nema toliko novaca da bi sve one koji nemaju smještaj mogla zadovoljiti i svima platiti tu razliku od najmanje 5.000 kuna - rekla je.

Potencijali Varaždinske županije

Saborska zastupnica smatra da bi Varaždinska županija trebala iskoristiti socijalne fondove za pružanje usluga za individualne potrebe i specifične bolesti korisnika, poput Alzheimerove bolesti ili demencije. Također, Antolić Vupora potencijale vidi u financiranju inicijativa uz pomoć kojih bi se korisnici integrirali u društvo, kao i u zapošljavanju educiranih djelatnika u općinama i gradovima. Smatra kako postoje stručnjaci koji bi odredili adekvatnu skrb za starije i nemoćne osobe, bez da se to prepušta novoosnovanim društvima koja uče stručnjake.