2800 osoba na čekanju

Ukidaju se 23 obiteljska doma za starije? 'Protiv vlastite tradicije idemo na skuplje!'

Razlog za reorganizaciju socijalne skrbi, kako navode iz Ministarstva, su podaci iz prakse koji su pokazali kako neki od domova neadekvatno smješaju svoje korisnike. Saborska zastupnica Vupora smatra da je samo trebalo pojačati inspekciju i zadržati tradiciju, koja je na tragu politika i Europske unije...

Piše: Iva Habulan

Objavljeno: 08.12.2021. 12:33

Zadnja izmjena: 08.12.2021. 15:18

Foto: Luka Šalamun

Prema prijedlogu Zakona o socijalnoj skrbi, kojeg je nedavno predložilo Ministarstvo socijalne politike, 23 obiteljska doma u Varaždinskoj županiji u kojima se nalazi 414 korisnika trebali bi postati ustanove, jednako kao i svi drugi domovi u Hrvatskoj, njih ukupno 404 registrirana.

Obiteljski domovi jedan su od oblika izvaninstitucionalne skrbi za starije i nemoćne osobe Centra za socijalnu skrb, uz projekt gerontodomaćica i udomiteljstvo. Za razliku od osnivanja privatnog doma za starije, otvaranje obiteljskog doma je lakše jer je jedini uvjet da se korisnici nalaze u istoj kući u kojoj živi vlasnik. Zaposlenici ne moraju biti njegovatelji ni stručnjaci, već o korisnicima brinu članovi obitelji. 

Razlog za reorganizaciju socijalne skrbi, kako navode iz Ministarstva, su podaci iz prakse koji su pokazali kako neki od domova neadekvatno smješaju svoje korisnike, a transformacija bi omogućila lakši nadzor domova jer kontrola za taj dio sustava ne postoji. Novom reformom Zakona obiteljski bi se domovi trebali pretvoriti u ustanove, a mnogi od njih neće imati mogućnosti ispuniti potrebne prostorne i kadrovske uvjete te će korisnici biti prisiljeni tražiti smještaj u državnim domovima.

'To je naša tradicija'

Saborska zastupnica Barbara Antolić Vupora, koja i sama ima iskustva u socijalnoj skrbi, ne slaže se s takvim prijedlogom Ministarstva. - Obiteljske domove nije trebalo ukidati te je trebalo oformiti bolji inspekcijski nadzor, što je trebalo i bolje zakonski riješiti. Tako se ne bi dogodio ni požar u Krapinsko-zagorskoj županiji u neprijavljenom objektu - rekla je, dodajući kako u Varaždinskoj županiji postoji jedan državni dom za starije u Zavojnoj ulici te kako se jedan planira graditi i u Novom Marofu, no kako kaže, ni tamo neće biti kapaciteta za 2.800 ljudi s liste čekanja.

- Smještavanje starijih i nemoćnih te briga o njima je prije svega pitanje kulture i tradicije našeg kraja. Ne možemo preslikati anglosaksonski model, kao što ni Kinezi ne mogu preslikati naš model zbrinjavanja starijih i nemoćnih osoba jer smo kulturološki različiti. Europa prisiljava na izvaninstitucionalni oblik, što se slučajno poklopilo s našim tradicijskim udomiteljstvom i obiteljskim domovima - rekla je Antolić Vupora.

'Najskuplji su državni domovi'

Antolić Vupora je rekla kako su u konačnici najskuplji državni domovi jer najmanje 5.000 kuna po korisniku financiraju svi porezni obveznici, dok država ne treba financirati privatne domove. - Mi bismo za tu razliku od 5.000 kuna mogli ponuditi više smještaja i bolje uvjete da se taj novac pravednije raspodijeli. Većina ljudi ima mirovinu od 2.000 do 2.500 kuna, a ukoliko nemaju vezu, oni moraju tražiti smještaj u privatnim domovima. Država nema toliko novaca da bi sve one koji nemaju smještaj mogla zadovoljiti i svima platiti tu razliku od najmanje 5.000 kuna - rekla je.

Potencijali Varaždinske županije

Saborska zastupnica smatra da bi Varaždinska županija trebala iskoristiti socijalne fondove za pružanje usluga za individualne potrebe i specifične bolesti korisnika, poput Alzheimerove bolesti ili demencije. Također, Antolić Vupora potencijale vidi u financiranju inicijativa uz pomoć kojih bi se korisnici integrirali u društvo, kao i u zapošljavanju educiranih djelatnika u općinama i gradovima. Smatra kako postoje stručnjaci koji bi odredili adekvatnu skrb za starije i nemoćne osobe, bez da se to prepušta novoosnovanim društvima koja uče stručnjake.

Komentari