Inflacija dosegnula 3,6%, a kamate na depozite pale na 0,19%. Alternativa?

Osim nevolja i ogromnih problema u globalnim opskrbnim lancima, sve više svjedočimo vijestima o velikom porastu cijene nafte i posljedično njenih derivata te ostalih energenata što direktno pogađa građane i usporava oporavak svjetskog gospodarstva nakon krize uzrokovane pandemijom virusa Covid-19. Postavlja se pitanje što se događa?

Prema podacima s najvećih tržišta roba londonskom i američkom cijena barela nafte dosegla je najvišu razinu u posljednje tri godine, a zbog enormnog skoka cijene prirodnog plina Međunarodna agencija za energetiku (IEA) procijenila je da će prebacivanje proizvođača struje i teške industrije sa skupog plina na naftu povećati potražnju za pola milijuna barela dnevno.

Svi ti poremećaji uzrokuju inflaciju koja se očituje u rastu cijena gotovo svih kategorija proizvoda i usluga koja negativno utječe na standard i smanjuje kupovnu moć građana, a osim toga "nagriza" i obezvređuje slobodna sredstva građana kao i sredstva u bankovnim depozitima gdje su kamate na povijesno niskim razinama. Prema podacima HNB-a kamate na kunske oročene depozite za razdoblje dulje od 2 godine iznose 0,19% godišnje, a stranim valutama 0,10% u euru i 0,31% u dolaru dok je prema podacima Državnog zavoda za statistiku inflacija u Hrvatskoj u 2021. s krajem rujna dosegnula 3,6%.

Što učiniti?

Fine'sa Credos d.d. koja je pokrovitelj ove rubrike,  građanima nudi kamate od 4,00%, 4,25% i 4,50% za izdanja svojih obveznica. Krajem lipnja ove godine, Fine'sa Credos je izdala novih šest milijuna eura obveznica, a u posljednja tri izdanja, od 2015. godine, više od 28 milijuna eura. Ukoliko se ne računaju tranše kojima je izdavatelj država, Fine'sa Credos d.d. je izdavatelj čak 12 posto svih obveznica u Hrvatskoj.