„Bankocentričnost“ je još uvijek prevladavajući način ponašanja hrvatskih štediša, no još je zanimljiviji podatak HNB-a kako najveći broj građana, njih čak 80 posto, novac zapravo ni na koji način ne štedi nego ga drži na tekućem računu i ne ostvaruje BAŠ NIKAKAV PRINOS.
S druge strane, kao što smo već pisali, manji broj onih koji su upoznati s obveznicama kao instrumentom štednje ili ulaganja - u istima u prosjeku "drže" 7,66 puta veću svotu nego na svojem tekućem računu i ostvaruju prosječan prinos od 4,15 posto (69.000 EUR/9.000 EUR).
Varaždinska Fine'sa Credos d.d. građanima, primjerice, nudi prinose od 4,00 posto, 4,25 posto i 4,50 posto, a manje je pritom poznat podatak kako je, prema podacima dostupnim na SKDD-u, Fine'sa Credos izdavatelj 8,8 posto svih obveznica u Hrvatskoj. Ne računamo li tranše kojima je izdvatelj država, Fine'sa Credos izdavatelj je čak 12 posto svih obveznica u Hrvatskoj.
Obveznice kao instrument ulaganja ili način osobne štednje biraju ljudi koji biraju put između rizičnosti ulaganja u dionice i povijesno niskih prinosa na štednju u bankama, a mi u nastavku ponavljamo usporedbu prinosa izdanja obveznica nekih od najpoznatijih izdavatelja u Hrvatskoj, u usporedbi s prinosom izdanja obveznica Fine'se Credos.
IZDAVATELJ/PRINOS
- JGL d.d., 5,18%
- Optima Telekom d.d., 5,25%
- Fine'sa Credos d.d., 4,50%
- Fine'sa Credos d.d., 4,25%
- Dalekovod d.d., 4,00%
- Fine'sa Credos d.d., 4,00%
- Zagrebački holding d.d., 3,87%
- Atlantic Grupa 3,12%
- Erste Bank d.d., 1,50%
Komentari