Vjernici slave 300. obljetnicu zavjetne kapelice sv. Roka: "Tada smo pošteđeni kuge, ali nam opet prijeti"

Objavljeno: 16.08.2015. 10:42

Zadnja izmjena: 26.02.2016. 14:24

Foto: Nikola Kokotec

Na blagdan sv. Roka, jutarnjim svečanim misnim slavljem kojeg je predvodip fra Eugen Pavlek u kapeli istoimenog sveca, u Varaždinu je obilježena 300. obljetnica izgradnje tog zavjetnog sakralnog objekta kojeg su Varaždinci podigli na južnom prilazu gradu...

Zavjetna kapela svetog Roka izgrađena je 1715. godine kako bi se grad zaštitio od prijetnje epidemije kuge koja je u to vrijeme izbila u okolnim krajevima, podsjetio je okupljene vjernike na početku svoje propovjedi varaždinski kapucin fra Eugen Pavlek koji je sada na službi kao gvardijan i župnik u Rijeci.

- Na svetkovinu sv. Roka ova crkva i kapelica slavi veliku obljetnicu jer prošlo je 300 godina otkako je sagrađena u spomen na zaštitu Varaždina od kuge. Naime, stanovnici ovog grada i okolnih mjesta prije tri stoljeća utekli su se sv. Roku da ih zaštiti od te nevolje koja je harala ovim dijelom Europe – ističe fra Pavlek.

Bog je, podsjeća, uslišio njihove molitve i poštedio ovaj kraj od nevolje i kuge.

- Podizanje ove kapelice je iskaz vjere u Božju pomoć, njegovu milost i zaštitu. Na žalost, danas živimo u vrijeme kada se čovjek sve manje obraća Bogu i manje utječe zagovoru. Zato je ova obljetnica jedna „injekcija“ mlađim generacijama da shvate tradiciju, te dopuste da im Bog i sveci danas daju milost i pomoć kada im ustreba – naglasio je Pavlek pozvavši okupljene vjernike da se pokaju zbog današnje - moderne „kuge“ te ostalih bolesti društva koje vladaju svijetom i nisu bezazlene.   

Podsjećamo, na širem europskom prostoru Turci su ostali zapamćeni i po tome što su iz Male Azije, uz glad i rat, donijeli i kugu. Tako je  u našem Varaždinu prvi takav slučaj zabilježen 1599. godine kada je u zapisnik Hrvatskog sabora zapisano da su zbog kuge opustjele mnoge kmetske kuće.

Kugu su, zapisano je, u Varaždinštinu donijeli Vlasi koji su bili doselili iz okolice Pakraca. Stanovništvo je zacijelilo rane, no nedugo zatim opet se pojavila kuga. Godine 1682. godine kuga je harala srednjom Europom, a u Hrvatsko zagorje došla je iz Štajerske. Vrlo brzo se pojavila u varaždinskoj okolici.

Posebno velika smrtnost, navodi R.Horvat, bila je u selima Vidovec, Križovljan i Gornja Voća. U strahu od kuge varaždinsko je Gradsko vijeće zaključilo da će, ako grad bude pošteđen te opake bolesti, izgraditi Kapelicu sv. Fabijanu i Sebastijanu. Kuga je zaobišla grad, a Varaždinci su ispunili svoj zavjet.



Tridesretak godina kasnije (1712.) kuga će se ponovo pojaviti, a ovaj će put u varaždinski kraj doći iz Madžarske.

lako su u Varaždinu i okolnim selima zabilježeni samo pojedinačni slučajevi oboljenja, strah od mogućeg razvoja epidemije nagnao je Varaždince da se zavjetuju kako će, ako ih ta opaka bolest zaobiđe, u čast sv. Roka podići kapelicu, što su i učinili prije 300 godina.

Komentari