Iako su cijene nekretnina nastavile ubrzani višegodišnji rast i u prvom kvartalu ove godine, do kraja godine će usporiti, a u sljedećem razdoblju mogle bi stagnirati ili padati, procjenjuju analitičari HNB-a u najnovijoj publikaciji “Financijska stabilnost”.

Kao razloge tome navode negativne posljedice pandemije na gospodarski rast, povećanu neizvjesnost u smislu sigurnosti radnih mjesta i visine dohodaka, izraženi pad aktivnosti na tržištu nekretnina, kao i povećanu sklonost ulaganju u likvidniju i sigurniju imovinu - prenosi Novac.hr.

Prosječna stopa rasta lani je iznosila devet posto i bila je među najvišima u EU. Veliki rast cijena u proteklim godinama bio je osobito izražen u Zagrebu i na Jadranu, gdje su dosegnule razine iz pretkriznog razdoblja. U odnosu na 2015. godinu cijene su u Zagrebu povećane oko 37 posto, a na Jadranu oko 20 posto.

Na kretanje cijena nekretnina u Zagrebu, pak, neminovno će utjecati posljedice potresa, “koje bi mogle povećati potražnju za novijim i kvalitetnijim nekretninama, pa se može očekivati raslojavanje cijena prema tim kriterijima”.

Usto, ovisno o duljini trajanja krize na globalnoj razini, mogla bi se smanjiti i inozemna potražnja za domaćim nekretninama, posebice onima na Jadranu.

Nakon uvođenja epidemioloških mjera, pak, glavnina aktivnosti na tržištu nekretnina odnosila se na realizaciju prethodno ugovorenih transakcija, kao što je državni program subvencioniranja stambenih kredita koji je značajno utjecao na potražnju, pa i cijene stanova i kuća.

 

Komentari

21.08.2020. 09:08h Zadnja izmjena: 21.08.2020. 09:08