današnja emisija

eTV - Kako je OPG Peharda stvorio sustav kojim odolijeva pritiscima krize iako - nije lako!

OPG Peharda uzgaja 115 koza, od kojih njih 85 daje po 210 litara mlijeka dnevno, a uz to sade kukuruz, suncokret, uljnu buču, ječam, zob i pšenicu te održavaju livadu i travu...

Piše: Iva Habulan

Objavljeno: 12.09.2022. 11:39

Zadnja izmjena: 12.09.2022. 11:39

Foto: Dejan Peharda, vlasnik OPG Peharda / Foto: Luka Šalamun

U posljednje nas je vrijeme pogodio rast cijene hrane i energenata, zatim tuča, a kasnije i suša, a kako je to utjecalo na poljoprivrednike, iz prve ruke smo u našem eTV studiju saznali od mladog poljoprivrednika Dejana Peharde iz Maruševca.

Dejan Peharda, čiji se OPG bavi uzgojem koza i ratarstvom, u današnjem je eTV studiju objasnio kako u ovom poslu uspjeva zahvaljujući takozvanom "zaokruženom ciklusu" kojeg je stvorio prije krize, a koji mu sada pomaže u proizvodnji,a odnosi se na vlastitu proizvodnju hrane za koze. Međutim, kako ističe, nekada su se žitarice kupovale po kunu, a danas koštaju tri puta više.

- Da nije toga, ne znam bi li uopće to uspjevalo funkcionirati, da se sve mora kupovati što se tiče "inputa" za proizvodnju hrane. Bilo bi problem, možda bi se na kraju i odustalo kao i većina ljudi koji nažalost nisu imali taj segment, bavili su se samo određenim stvarima: ili ratarstvom ili stočarstvom pa su zatvorili ili su bili pred zatvaranjem - objašnjava Peharda.

Inače, OPG Peharda uzgaja 115 koza, od kojih njih 85 daje po 210 litara mlijeka dnevno, a uz to sade kukuruz, suncokret, uljnu buču, ječam, zob i pšenicu te održavaju livadu i travu. Cilj im je, ističu, i dalje se baviti kozarstvom i ratarstvom te zaokružiti proizvodnju kako bi troškovi hrane za životinje bili što manji. Potporom za mlade poljoprivrednike sagradio nove štale te modernizirao proizvodnju kako bi mogao proširiti stado koza.

'Sigurno tržište važnije je od poticaja'

Kao najveći izazov smatra nisku otkupnu cijenu mlijeka, a za njegovo dobivanje potrebno je puno brige, svih 365 dana u godini. Stoga, objašnjava, puno poljoprivrednika želi odustati, o čemu je i on sâm razmišljao, ali kako kaže, prevladala je ljubav i volja.

- Svaka mjera koja pomaže narodu je dobrodošla, ali mislim da je općenito kriva politika ustroja u poljoprivredi. Vidim po sebi, za nas bi bolje bilo da se riješi da se osigura prodaja mlijeka i mesa, da imaš sigurno tržište. To je bolje od bilo kakvih mjera i poticaja. Pomoć za sušu, primjerice, dobit će i oni koji imaju zemlju samo radi poticaja, tu se puno toga da bolje riješiti.

Dvije mjere Općine Maruševec

Kako dodaje, poticaj od 50 tisuća kuna zvuči puno, no to nerijetko nije dovoljno da pokrije sve ulazne troškove. Načelnik Općine Maruševec Mario Klapša, koji je također gostovao u emisiji, ističe kako općina koju vodi potiće poljoprivrednike dvjema mjerama: povećanjem konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava u visini od 100 tisuća kuna i subvencioniranje troškova priprema projektne i tehničke dokumentacije za apliciranje na natječaje za bespovratna sredstva oko 20 tisuća kuna.

- Iz godine u godinu poljoprivrednici prepoznaju te mjere Općine pa smo u zadnjih dvije godine uložili oko 120 tisuća kuna za pomoć poljoprivrednicima za nabavku opreme, traktorskih priključaka i ostalog i tu smo pomogli oko 40 naših poljoprivrednika. Ove godine imamo 12 poljoprivrednika koji koriste ove mjere, što nas veseli jer su prepoznali sufinanciranje od naše Općine, ali i države i Europskih fondova - rekao je.

Cijelu emisiju u kojoj su gostovali načelnik Općine Maruševec i županijski vijećnik Mario Klapša te poljoprivrednik iz Maruševca Dejan Peharda pogledajte ovdje: 

 

Komentari