Iza lijepih i optimističnih brojki o padu nezaposlenosti u našem kraju kriju se i neki turobni oblaci...

Prošla je godina ne samo završena nego i statistički obrađena - a kad se radi o nezaposlenosti, kraj smo dočekali s rekordno niskom brojkom od 3671 prijavljenih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje naše županije.

Konkretno govoreći, dok smo na kraju 2016. imali 5012 nezaposlenih, sada ih je - mogli bismo slobodno reći - svega 3617. Premda mnogi sumnjaju u ove brojke, one nisu izmišljene niti su posljedica pukog "brisanja" nezaposlenih sa Zavoda.

Manje novih radnih mjesta

No, ipak ima brojki koje nas ne mogu tako razveseliti i koje upućuju na određene trendove u gospodarstvu našega kraja koji bi u skorije vrijeme mogli biti i prilično problematični. Prva brojka koja udara u oči jest smanjenje novootvorenih radnih mjesta. U odnosu na kraj prošle godine, ta se brojka smanjila za uočljivih 13,3%.

Tako je koncem prosinca u ponudi bilo 669 novootvrorenih mjesta, od čega čak 512 u Varaždinu. To upućuje na smanjenje gospodarske aktivnosti - osobito investiranja u radna mjesta - i to poglavito u gradovima i općinama izvan Varaždina. I ne treba svesti s uma činjenicu da pola novootvorenih radnih mjesta i dalje odlazi na prerađivačku industriju (172) i poljoprivredu (141).

I još manje zapošljavanja

A tvrdoglavo se nastavlja i trend nepopunjavanja radnih mjesta. U normalnim gospodarskim okolnostima nije nenormalno da određena mjesta ostanu nepopunjena - tu se uvijek radi o nepopularnim, slabo plaćenim i teškim poslovima. U prosincu prošle godine zaposlilo se 285 radnika, na godišnjoj je razini taj pad od 23% (a na mjesečnoj od gotovo 15%). 

Ako se sjetimo da se broj novootvorenih radnih mjesta smanjio za 13%, bilo bi očekivano da se i broj zaposlenih smanjio za 13, a ne za 23%. No, u našem kraju tržište rada se kreće nekom čudnom logikom - kad se smanji broj ponuđenih radnih mjesta, još se više smanji broj onih koji se zaposle. I naravno, to nas stvarno vodi k pitanju: zašto se ljudi sve manje zapošljavaju?

Radnici odlaze negdje drugdje

Dodajmo ovome još neke brojke. Za početak, u prosincu je na Zavod došlo 398 ljudi koji su prethodno dobili ili dali otkaz. Svejedno, iako je bilo otvoreno znatno više radnih mjesta, nisu se svi ovi ljudi zaposlili. Donekle je to i normalno, jer nisu sva mjesta za svakoga. Druga zanimljiva brojka jest da je točno za petinu pao broj onih koji na Zavodu dobivaju novčanu naknadu. To bi značilo da je sve manje onih koji ne traže drugi posao jer ionako dobiju neki novac, pa im se ne isplati raditi za jedva nešto veću plaću u, primjerice, prerađivačkoj industriji.

Uglavnom, kad se sve zbroji i oduzme, dva su faktora ključna u objašnjenju činjenice da se sve manje ljudi zapošljava u našem kraju:

Na Zavodu je sve manje onih koji bi uopće i mogli raditi - kao što i svjedoče iskustva poduzetnika koji su na Zavodu tražili zaposlenike. Uostalom, otvorite kafić i pokušajte naći konobare, pa ćete vidjeti kako će vam to ići.

Vjerojatno podjednako jaki razlog - ako ne i jači - jest da naši radno sposobni stanovnici odlaze negdje drugdje, ili u druge županije ili, još vjerojatnije, u inozemstvo. Nažalost, HZZ nema statistiku o tome, osim o onima koji su našli posao u inozemstvu preko HZZ-a, što je zanemarivo mala brojka. Pad nezaposlenosti svakako veseli, ali sve ostale brojke najavljuju turobnije dane u gospodarstvu našega kraja.