statistike hzz-a

Gimnazijalci - oprez! Vama je najteže pronaći posao

Objavljeno: 22.05.2017. 16:33

Zadnja izmjena: 22.05.2017. 16:38

Foto: Arhiva

Statistike HZZ-a iz mjeseca u mjesec bilježe pad nezaposlenosti i to je načelno dobra vijest. No, bez obzira što na tržištu rada ima dosta otvorenih radnih mjesta - premda ih je u travnju bilo 7,6% manje nego u ožujku - nije svima podjednako lako naći posao.

Teško je točno utvrditi iz koliko se iz koje skupine nezaposlenih njih zaposlilo, a koliko ih je - kako se to administrativno kaže - izašlo iz evidencije. Činjenica je da se u travnju zaposlilo manje njih nego u ožujku - tako da je tu brojka pala s 549 novozaposlenih za 434. Isto tako je pao i broj novootvorenih radnih mjesta - s 1425 u ožujku na dramatično manjih 1033. Jedino što imamo jasno na raspolaganju jest koliko se smanjila brojka u kojoj skupini nezaposlenih - gledano po njihovom obrazovanju.

U tom pogledu stvari ovako stoje:

  • Kod onih bez škole, brojka se smanjila za 23.
  • Kod onih sa završenom osnovnom školom brojka se smanjila za 36.
  • Kod onih s trogodišnjom srednjom školom brojka se smanjila za 44.
  • Kod onih s četverogodišnjom školom brojka se smanjila za 59.
  • Kod onih sa završenom gimnazijom brojka se smanjila za 8.
  • Kod onih s višom školom i prvim stupnjem studija brojka se smanjila  za 22,
  • Kod onih s fakultetom i još višim diplomama brojka se smanjila za 38.

Ili na studije ili u struku

Iako bi se o svim tim podacima još dalo raspravljati, oni nam ipak daju dobar indikator kome je lakše, a kome teže naći posao. Očito je da će se lakše naći posla za nekog sa završenom stručnom srednjom školom - osobito ako se radi o strukama koje se sada najviše traže i koje najvište traže ovakav tip učenika. Konkretnije govoreći, oni sa zidarskom strukom zaposlit će se kao, primjerice, fasaderi, dok je takvo zanimanje gimazijalcima praktički nedostupno. 

Jednostavno izrečeno, onima koji nakon gimnazije nisu uspjeli završiti neki fakultet, otvorena su ili radna mjesta gdje nikakva kvalifikacija nije potrebna - kao što su prerađivačka industrija - ili eventualni administrativni poslovi. One prve poslove svršeni gimnazijalci nerado biraju, dok je one druge već teže pronaći. Stoga je jasna činjenica da je završenim gimnazijalcima jedina povoljna opcija da odu završiti neki fakultet, po mogućnosti onaj s boljom prođom na našem i inozemnom tržištu rada. Ukoliko tko pak ne želi studirati - bolje mu je da upiše neki drugi oblik srednjoškolskog obrazovanja. Na kraju, ipak treba reći da su gimnazijalci - od svih obrazovnih skupina na burzi - uvjerljivo najmalobrojniji. Očito da većina mladih već unaprijed zna da upisivanje gimnazije podrazumijeva i dalje studiranje.

Komentari