HUP traži rast od 4 posto i dulji rok za plaćanje PDV-a

Premijerka Jadranka Kosor podsjetila je da Vlada već radi na velikom broju zahtjeva, kao što je borba protiv nelikvidnosti...

Hrvatska udruga poslodavaca zahtijeva promjenu sadašnjeg razvojnog modela koji ne bi trebao počivati na doktrini nego na spoznaji da privatna ulaganja u poticajnoj investicijskoj i poduzetničkoj klimi uz asistenciju vlade mogu stvoriti prosperitet. Iako ovo desetljeće nosi globalnu neravnotežu, ipak, uz spremnost domaćih političkih i društvenih elita koji će poduprijeti konzistentan ekonomski program postoji mogućnost da u sljedeće četiri godine imamo godišnji gospodarski rast od četiri posto, a što bi bilo dovoljnim da stopa nezaposlenosti padne ispod osam posto uz 1,6 milijuna zaposlenih, što je 200.000 više nego sada, piše u programu HUP-a iznesenom na tradicionalnom Danu poduzetnika.  

– Hrvatskoj su potrebne radikalne promjene zbog ulaska u EU i time jačanja konkurencije na otvorenom tržištu. Prije svega, potrebno je riješiti probleme koji se vuku dugi niz godina kao što su nefleksibilni Zakon o radu, neučinkovita javna uprava, prevelik broj lokalnih jedinica, preopterećeno gospodarstvo i rad  te fiskalna politika – rekao je Ivan Ergović, predsjednik HUP-a.

Damir Majetić, direktor udruge, iznoseći dijelove programa rekao je da HUP traži i strožu fiskalnu disciplinu, odnosno nominalno zamrzavanje rashoda u 2011. i 2012. godini, a u iduće dvije godine i realno zamrzavanje.

Premijerka Jadranka Kosor, koja je uz predsjednika RH bila gošća skupa, istaknula je da Vlada na velikom broju predloženih mjera već radi. A pohvalila se i većim brojem zaposlenih u svibnju, na godišnjoj razini za 23,7 posto, odnosno prošli mjesec u zemlji su bile zaposlene 22.684 osobe više nego u svibnju prošle godine. No, i priznala je da se u dosadašnjem razdoblju mnogi gospodarski problemi nisu rješavani, nisu rješavani na dobar način ili su pak stavljeni pod tepih.

– Kriza je pokazala da vremena nema da se neki problemi preskaču ili nečega boje – rekla je premijerka.

Od mjera koje je Vlada poduzela izdvojila je programe A+ i B+ za poduzetnike, a gdje je već postignuta kamata niža od četiri posto. Uskoro će, rekla je, početi i prvi projekti kroz fondove za gospodarsku suradnju, počeli su se rješavati u zahtjevi za reprogram poreznog duga te je do sada odobreno 50 rješenja od ukupno pristiglih 700 zahtjeva vrijednih milijardu kuna.

U HUP-ovu programu smatraju da će postupni prijelaz u suficit omogućiti smanjenje javnog duga i rast kreditnog rejtinga, što će dovesti do pada kamata, ali i pozitivnog učinka na rast BDP-a od 1 do 2 posto u sljedećih nekoliko godina. Suficit bi omogućio smanjenje poreznih davanja koja opterećuju trošak rada, ali i porezno rasterećenje kapitala te veća izdvajanja za mirovinsku štednju. Nadalje smatraju i da je moguće ostvariti prosječni rast izvoza od 10 posto na godinu ako se ostvari fiskalna disciplina i povezano porezno rasterećenje te provedbu nekih mjera. Među njima najvažnijima izdvajaju produljenje roka plaćanja PDV-a sa 30 na 60 dana te carina sa 10 na 30 dana te reformu glomaznog sustava javnih i državnih poduzeća. Traže i postupnu fiskalnu decentralizaciju kroz bitno smanjenje broja jedinica lokalnih uprava i samouprava te reformu javne uprave i administracije, pravosuđa, zdravstva i obrazovanja.

Na Danu poduzetnika svoja stajališta oko gosodarkih pitanja iznijeli su i gospodarski stratezi najvećih domaćih stranaka, a svi su se složili kako se njihov program u velikoj mjeri poklapa s onim koji je iznio HUP.  Gordan Maras (SDP) tako se slaže s HUP-om da se rokovi za plaćanje PDV-a moraju produljiti, te je podsjetio kako je taj rok i bio u vrijeme njihove vlasti 45 dana, te je smanjen 2004. godine na 30 dana. Produljio bi i rok za plaćanje carina, no Đuro Popijač (HDZ) kaže kako EU direktiva zabranjuje produljenje roka za plaćanje carina. A što se tiče PDV-a, rok se može produljiti kada bi bila bolja situacija u proračunu, rekao je Popijač.

Što se tiče javnih poduzeća, dobrim smatra imenovanje NO u državnim tvrtkama te poručuje kako nije isključeno da se ista praksa primjeni i za upravu. Maras se slaže i s poslodavcima po pitanju rokova za plaćanje kako bi se suzbila nelikvidnost. Čelnik HSS-a Josip Friščić potvrđuje kako i predviđen rast od četiri posto nije dovoljan da vidimo kako dalje. Friščić se je i dotaknuo pitanja tečaja, poručivši da o tome više ne treba razgovarati, jer se on ne može mijenjati. Slaže se s njim i haenesovac Dragan Kovačević, koji dodaje kako će se tečaj sam srušiti ako nastavimo s istom gospodarskom politikom, a isto bi se moglo dogoditi i s mirovinima. SDP predlaže smanjenje poreza na plaće, kroz što bi se polovica tog rasterećenja mogla usmjeriti u mirovinski sustav. Popijač je istaknuo kako sada nije vrijeme za ozbiljnije promjene u mirovinskom sustavu, ali je činjenica da će se to morat učiniti.

Kovačević poručuje da nije dobro što država donosi parcijalna rješenja.

- Potrebna nam je nova gospodarska politika – rekao je Kovačević.

Iako Vlada kaže da je puno učinila kroz zamrzavanje rashoda, te da su sve stavke zadane, haeselesovac Josip Budimir ne slaže se s tim. Predsjednik uprave HT-a Ivica Mudrinić neophodnim smatra uvesti selektivnu politiku za socijalna pitanja, te se ne zaduživat za dnevnu potrošnju.

- Iako je izborna godina, svi ulazimo u realnost – rekao je predsjednik uprave Munje Ivan Miloloža, što znači da se ništa ne smije odgađati.