Jeste li znali: Bednjom godišnje "isteče" 78 milijuna eura, a mogli bi ih zaraditi evo kako...

Naše ku?e i polja su poplavljeni, nose ih klizišta i potrošili smo ve? desetke pa i stotine milijuna kuna na sanaciju šteta od elementarnih nepogoda, a projekt obrane od poplava koji bi nam dugoro?no nosio godišnju zaradu od 78,10 milijuna ve? 25 godina stoji u ladici i skuplja prašinu, piše naš mjese?nik 30 dana

Dok nas rijeka Bednja, teku?ica koja vijuga uz pet gradova Varaždinske županije, gotovo svake godine uslijed malo ja?ih kiša iznova “obraduje” izlijevanjem iz svojeg korita, poslije ?ega nastupaju i klizišta – a mi smo ve? potrošili desetke, pa i stotine milijuna kuna saniraju?i štete prouzro?ene takvim elementarnim nepogodama, gotovo nevjerojatno zvu?i podatak da u ladici Zlatka Cika?a, diplomiranog inženjera gra?evine i bivšeg direktora Varkoma, ve? 25 godina stoji i prašinu skuplja idejno rješenje za obranu od poplava.

S obzirom na sve što ono sadrži, a rije? je projektima koji bi nam, dugoro?no gledaju?i, godišnje mogli donositi bruto korist od ?ak 78 milijuna eura; i s obzirom da izrada idejnog rješenja stoji svega kakvih 193 tisu?e eura, ?ovjek se pita ?emu se tolike godine izdvajaju – toliki milijuni, za nešto što bi još ve?e milijune moglo donositi?!

Da stvar bude gora, izra?un vodnih potencijala rijeke Bednje pred nosom svima koje bi to moglo ili trebalo zanimati stoji ve? "nekih"... 37 godina. Naime, izra?un temeljem kojega je inženjer Cika? koncipirao projekt za obranu od poplava i eksploataciju vodnih potencijala Bednje, njezinog porje?ja, kao i poljoprivrednih površina koje je uzduž 133 kilometra okružuju, još je 1982. godine napisao prof. Miljenko Po?akal, Varaždinac s Prirodoslovno-matemati?kog fakulteta u Zagrebu. Rad kojim je Po?akal pokušao skrenuti pozornost na iznimne rije?ne potencijale nosi naslov „Hidrografske veli?ine rijeke Bednje“, a objavljen je u Geografskom glasniku.

Gdje leže prihodi

No, kako je Cika? došao do brojke od 78,10 milijuna eura prihoda, kojeg bi Bednja na godišnjoj razini mogla donositi? Naime, spomenuto je pokazala analiza mogu?nosti obrana od poplava izgradnjom retencija i akumulacija, a time i mogu?nost navodnjavanja poljoprivrednih površina. Pritom je tako?er potrebno spomenuti mogu?i prihod od povrtlarskih kultura u plastenicima, staklenicima i na otvorenom; mogu?nost energetskog potencijala vodotoka, kao i formiranje gra?evinskih parcela u višim dijelovima porje?ja, ali i potencijal turizma, sporta, lova i ribolova koji bi se uz retencije mogao razvijati.

- Rije? je o to?nom zbroju neto?nih podataka jer je izra?un ra?en na temelju dostupnih podataka iz literature, a ne na temelju mjernih veli?ina na terenu. Rije? je o koncepcijskom rješenju. No, projekt je itekako mogu? ako ?e biti politi?ke volje na razini Županije, koja bi trebala objaviti natje?aj za izradu takvog idejnog rješenja – kaže inženjer Cika?, isti?u?i da ono najbolje idejno rješenje potom treba dati na reviziju ovlaštenoj i kompetentnoj instituciji koja ?e potom svojom ocjenom Županiji dati mogu?nost da se spomenuto uvrsti u Prostorni plan bez kojega, kako kaže Cika?, nitko ne može ništa!

Idejno rješenje

- Financiranje izrade idejnog rješenja i izrade idejnog projekta stajalo bi 193.315 eura, me?utim taj iznos može se namiriti iz Fondova Europske unije – govori Zlatko Cika? koji trenutno, premda je u mirovini, radi kao vanjski suradnik uprave Tehnobetona, a utjecaj u struci ostavio je grade?i pribranski dio (tzv. ?vor zahvata) hidrocentrale ?akovec i hidrocentrale Dubrava na rijeci Dravi. Svoj diplomski rad na Gra?evinskom fakultetu u Zagrebu, otkriva nam bivši direktor Varkoma, obranio je upravo iz predmeta koji se odnosi na hidrocentrale („Koriš?enje vodnih snaga“).

Kako je, pak, došao do gore navedenih izra?una? Naime, rijeka Bednja na svom putu od Trakoš?ana do Malog Bukovca, gdje se ulijeva u Dravu, prevali 133 kilometra, s visinskom razlikom od sto metara i slivnim podru?jem ve?im od 600 ?etvornih kilometara. Izgradnjom malih hidrocentrala koje su projektom locirane na 20 to?aka (interpolacija izme?u 62 cestovna i željezni?ka mosta) godišnje bi mogla proizvoditi 20 milijuna KWh, te uz korist u obrani od poplava, donositi i financijsku korist od 20 milijuna kuna. Ne ra?unaju?i pritom, dakako, pozitivne ekonomske manifestacije na gra?evinarstvo i ostalu struku koja bi bila uklju?ena u njihovu izgradnju.

Poljoprivredni, gra?evinski i turisti?ki potencijal

Ono što tako?er mnogi zanemaruju, to je potencijal od 1382 hektara poljoprivrednih površina koje rijeku okružuju, a koja bi uz pomo? navodnjavanja te uzgojem povrtlarskih kultura u staklenicima i plastenicima, godišnje mogla donositi bruto korist od 950 milijuna kuna. Uz poljoprivredu dolazi i objektivno vrednovanje gra?evinskog zemljišta na višim djelovima porje?ja, koje bi prema Cika?evoj procjeni moglo donositi godišnju bruto korist od 2,1 milijun kuna. Cjelinu koncepcijskog projekta zaokružuje vizija turizma, sporta, lova i ribolova, što bi godišnje, procjenjuje se, moglo donositi 4,95 milijuna kuna.

Tomu naprotiv, samo u listopadu prošle godine poplave i klizišta na podru?ju Varaždinske županije “odnijele su” 9 milijuna kuna. Nije rije? samo o Bednji, me?utim podatak je i više nego indikativan, usporedimo li ga npr. samo s cijenom gore spominjanog idejnog rješenja. Ukupna šteta od proglašenih elementarnih nepogoda tijekom cijele 2014. godine iznosila je131 milijun kuna. Koliko ?e još vode Bednjom prote?i dok netko ne shvati da se to može (i mora?!) okrenuti u korist onih koji davanja pla?aju a polja i ku?e im plave, tko ?e ga u Hrvatskoj i varaždinskom kraju znati...

Ne treba nam ni novac, angažirat ?emo i studente

Na projektu obrane od poplava i eksploatacije vodnih potencijala rijeke Bednje ve? više od godinu dana radi i prof. Božo Soldo sa Sveu?ilišta Sjever, koji u sve namjerava uklju?iti i prvu generaciju prvostupnika – inženjera, kojima bi rad na jednom takvom projektu mogao pružiti ne samo dodatno znanje, nego i vrijednu referenciju za daljnju karijeru. Smatra, tako ?e se lakše do?i i do sredstava Europske unije.

- Fakultet može osigurati stru?nu i financijsku podršku, me?utim politika mora stvari pokrenuti, jer bez toga smo nemo?ni. Trebalo bi razgovarati u širem krugu, od op?ina, gradova, županije... i tek nakon toga trebamo krenuti s izradom idejnog rješenja i projekta – kaže Soldo, od kojega doznajemo da za cijelu stvar ve? ima zainteresiranih ulaga?a.

Treba me?utim znati, napominju naši sugovornici, da je rije? o dugoro?nom projektu, jer elektrane i stvari oko njih niti je mogu?e brzo izgraditi, a još manje komercijalno eksploatirati. No, ve? samim pokretanjem takvog projekta, u jednom dijelu reanimirat ?e se posrnuli gra?evinski sektor, a dugoro?no se otvara do sada nezamislivi (ili zanemareni?) gospodarski horizont!