Na biznisu s otpadom spretni Hrvati zgrću milijune kuna

Podaci pokazuju da je lani 471 tvrtka imala dozvolu za gospodarenje neopasnim otpadom, 109 za gospodarenje opasnim otpadom, 632 su bile upisane u Očevidnik prijevoznika, 208 u Očevidnik posrednika, a 625 u Očevidnik izvoznika otpada, piše Vjesnik.hr

Usklađivanje hrvatskih propisa i prakse u gospodarenju otpadom s europskim posljednjih godina sve više otvara vrata jačanju biznisa s otpadom.

Naime, do prije nekoliko se godina odvojeno prikupljao i ponovno koristio samo manji dio otpadnog papira i stakla, a gotovo sav preostali otpad završavao je na uglavnom neuređenim službenim i tzv. divljim odlagalištima otpada.

No, kako piše Vjesnik.hr,  prije nekoliko se godina sve preokrenulo. Najprije je počelo odvojeno prikupljanje i prerada ambalažnoga, a nakon toga i ostalih korisnih vrsta otpada kao i sanacija stotina postojećih odlagališta što je najviše financirao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

To je, dakako, potaknulo nastajanje i jačanje brojnih tvrtki specijaliziranih za neku vrstu gospodarenja otpadom. Kako se istodobno njihovo tržište ubrzano širilo, a mnogi su u tome prepoznali mogućnost za dobru zaradu, nije ni čudo da se i broj takvih tvrtki ubrzano povećavao, a dolazilo je i sve više stranih.

U javnosti je, prema uspjesima u prikupljanju i iskorištavanju otpada u vrijeme razvoja toga velikog i sve unosnijeg biznisa, najčešće spominjano pet osoba: Petar Pripuz, suvlasnik CIOS-a i još nekoliko povezanih tvrtki, Barbara Bešenić, vlasnica prve hrvatske tvornice za reciklažu PET ambalaže, Zlatko Canjuga, bivši HDZ-ov političar, rukometni čelnik Zoran Gobac i poznati poduzetnik iz Belišća Vlado Jerbić.

Najuspješniji od njih svakako je Pripuz, koji je u više od šest tvrtki koje su povezane s njime u drugoj polovici prošlog desetljeća imao prihod od čak 544 milijuna eura, odnosno oko četiri milijarde kuna.

Više pročitajte OVDJE