Na uvoznu hranu Varaždinci godišnje potroše 85 milijuna eura

HAZU-ov Zavod za znanstveni rad Varaždin i Sekcija za preradu poljoprivrednih proizvoda i biotehnologiju, Varaždinska županija i Razvojna agencija sjever - DAN organizirala je danas u Županijskoj pala?i okrugli stol pod nazivom "Prehrambena ovisnost Republike Hrvatske".

Prisutne su pozdravili prestavnici HAZU-a, a u ime župana Štromara Dragutin Vincek, iz županijskog ureda za poljoprivredu.

Jedan od govornika je bio Miljenko Ernoi?, predsjednik Uprave Razvojne agencije Sjever - DAN, koji je održao izlaganje "Važnost lokalno proizvedene hrane".

- O uvozu hrane smo ovisni izme?u 45 i 48 posto, a u Europi ta je brojka oko 8 posto, što zna?i da se radi o velikoj razlici. Ako to stavimo u brojke godišnje iz uvoza pojedemo 4,3 milijarde eura, a oko 2 milijarde uvezemo. Uzmemo li da samo 10 posto uvozne hrane zamijenimo s doma?om to bi bila investicija od 200 milijuna eura godišnje. To su sve iznosi koji bi kod nas otvorili nove investicije i nova radna mjesta. Vrlo malo kultura imamo dovoljno za svoje potrebe, a koliko vidim ve? smo po?eli uvoziti perad i jaja. Samodostatni smo na pšenici, vinu i kukuruzu. Koliko znam najviše se uvozi mesa i mlijeka. Mi nemamo problem s resursima i ljudima nego samo s organizacijom proizvodnje - kazao je Ernoi? i iznio i podatke o potrošnji iz uvoza za Varaždinsku županiju.

Duška ?uri?, voditeljica Sekcija za preradu poljoprivrednih proizvoda i biotehnologiju HAZU-a, kazala je da državne vlasti i gospodarstvenici vrlo malo savjeta traže od struke.

Jedini izlaz za smanjenje uvoza Miroslav Kova?, tajnik Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske, vidi u doma?oj proizvodnji. Ova udruga okuplja oko 180 ?lanova.

- Ne smijemo se oslanjati na velike investicije izvana, nego osloniti se na svoju pamet i ljude koji ovdje žive te po?eti proizvoditi. Treba krenuti odozdola prema gore. Treba pomo?i onima koji su opstali da stanu na noge, staviti ih u sustav, dati državne potpore koliko je mogu?e, osigurati podršku za lokalnu proizvodnji i distribuciju hrane. Važno nam je i osnivanje Poljoprivredne banke koja bi bila specijalizirana banka za tu populaciju ljudi. Teško je u Hrvatskoj do?i do egzaktnih podataka o proizvodnji hrane i uvozu. Što se ti?e potpora, veliki sustavi dobiju 40 posto potpora, a obiteljska gospodarstva 60 posto. Ali kad se vidi da 40 posto dobije 14 posto subjekata. Hrvatska ima najneravnomjerniji raspored potopra i to nas ko?i. Nestaju OPG-i i sva hrana koja se proizvodila kada smo bili prehrambeno neovisni nije se uspjela nadomjestiti industrijskom proizvodnjom na koju se naslanjamo. Cijena ovisnosti o uvozu hrane je odlazak mladih ljudi iz naše zemlje, nemogu?nost ispla?ivanja pla?a policiji i školstvu i drugo - objasnio je Kova?.

Pomo?nica ministra poljoprivrede Zvjezdana Blaži? kazala je da moramo primjenjivati sva pravila Europske unije koje se ti?u zajedni?ke poljoprivredne politike i trgovinske politike.

- Ulaskom u Europsku uniju desio se šok padom svih zaštitnih carina, tog momenta poljoprivredni proizvodi EU postali su hrvatskim gra?anima dostupniji i jeftiniji, bilo je lakše uvoznicima i trgovcima. To je bilo i za o?ekivati da ?e se desiti; negativan utjecaj na uvoz i nešto bolji utjecaj na izvoz. Raste uvoz, ali i izvoz poljoprivrednih proizvoda. Na te trendove Ministarstvo poljoprivrede nije u mogu?nosti odgovoriti, ali možemo odgovoriti mjerama poljoprivredne politike koje treba dugo vremena usvajati i primjenjivati, te educirati poljoprivredne proizvo?a?e da po?nu koristiti sve što se ti?e fondova i pravila EU. Treba do?i do ravnoteže i taj ?e šok sigurno biti otklonjen. Moramo biti jednako produktivni kao što su i naši konkurenti jer ne možemo se štiti carinama ili kvotama. Hrvatski se proizvodi nalaze na tržištu zajedno sa svim drugim proizvodima i moraju biti konkurentni cijenom i kvalitetom, i to ?e biti - rekla je Zvjezdana Blaži?.

Zanimljive podatke je u svom izlaganju iznio i Stipan Bili?, iz Kondita, koji je objasnio da u Hrvatskoj postoje potencijali da se proizvede hrane za 13 milijuna ljudi, a trenutno se proizvodi za 3 milijuna, te je dodao da ?emo imati ozbiljnih problema ako ne?e biti novca za uvoz.