Nakon desetljeća u EU i prve godine u eurozoni, postajemo li napokon bogati? Pa, evo podataka...

Većina hrvatskih građana ili njih 3.299.342, u kreditnim institucijama je polovinom 2023. godine imala štednju ukupno vrijednu 35,2 milijarde eura, a pritom je najveći dio njih ili 1,7 milijuna imalo na računu do 1.000 eura.

S druge strane raspona je 964 građana koji na svojim računima imaju iznose veće od milijun eura. Ukupno tih 964 milijunaša drži u svojim rukama štednju veću od 2,4 milijarde eura, najnoviji su podaci Hrvatske narodne banke (HNB). 

Nadalje, nešto više od 685 tisuća hrvatskih građana ima štednju od 1.000 do 5.000 eura, a oko 288 tisuća ih ima štednju u rasponu od 5.000 do 10.000 eura. Štednju u rasponu od 10.000 do 100.000 eura ima 578 tisuća građana. Podaci središnje banke pokazuju i da više od 100.000 a manje od milijun eura štednje ima nešto više od 58 tisuća građana.

'Manje od dva posto vlasnika s najvišim iznosima depozita, sa 100 tisuća eura i više po vlasniku, drži oko 39 posto ukupnih depozita', konstatiraju iz HNB-a, ali i navode da su depoziti porasli u svim promatranim skupinama u proteklom desetljeću. Ipak, oprezni su s tumačenjem tih podataka, jer ne uključuju informacije o nefinancijskoj imovini, u prvom redu o nekretninama, kao ni o drugim oblicima financijske imovine. Stoga, ostaje na svakome ponaosob da procijeni raste li mu financijsko bogatstvo nakon 10 godina u EU i prve godine u eurozoni.