Nakon dužeg vremena porasla nezaposlenost u županiji - ovo je glavni razlog, ali i trajni problem...

Već godinama - osobito od 2014. - traje stalni pad nezaposlenosti u našem kraju. No, prošli mjesec po prvi put u nekoliko godina došlo je do porasta nezaposlenosti za 2,8% - odnosno, 110 osoba.

Tako svi područni uredi HZZ-a bilježe rast nezaposlenih - najviše u Varaždinu (43), najmanje u Cestici (7). Gledano u postotcima, najmanji je porast u Varaždinu (2,2%), a najveći u Ludbregu (5,6%) i Cestici (5,5%). Ipak, treba dodati da na godišnjoj razini pad nezaposlenosti i dalje iznosi velikih 28,3%.

Iz škole na burzu

Kad se usporede brojke iz ovog i prethodnog mjeseca ubrzo postaje jasno što je dovelo do ovog porasta nezaposlenosti. Naime, ovoga je mjeseca burza dobila novih 787 nezaposlenih - dok je prošli mjesec bilo njih 666. Odmah upada u oči da je do jedinog pravog porasta nezaposlenih došlo u skupini onih koji su se na burzu prijavili nakon završenog školovanja - takvih je u srpnju bilo 246, nasuprot lipanjskih 94. Stoga je i broj nezaposlenih bez radnog iskustva povećan za 38,9% - s lipanjskih 440 na srpanjskih 611. Stoga su mnogi koji su u lipnju završili školu ili fakultet došli izravno na burzu.

Dovelo je to i do blagog povećanja nesrazmjera nezaposlenih žena - kojih je sada na burzi 54,4% (u lipnju ih je bilo 54,3%). No, ova brojka povećanja nezaposlenih osobito upada u oči kad se pogledaju druge brojke - a to je broj ponuđenih radnih mjesta i broj onih koji su se zaposlili. Dakle, u srpnju je bilo otvoreno 913 radnih mjesta, dok je u lipnju taj broj iznosio 801 mjesto. S druge strane, u lipnju se zaposlilo ukupno 476 osoba, dok se u mjesec dana ranije zaposlilo 437 osoba.

Više im odgovara nezaposlenost?

Ispada, dakle, da što je manje ponuđenih radnih mjesta zapošljava ih se sve više. Ove nelogičnosti zapravo pokazuju problem koje gospodarstvo našega kraja muči već niz godina. Jer u nekoj idealnoj situaciji prošli su se mjesec mogli zaposliti praktički svi koji su po prvi put došli na burzu - pa čak i da ostane viška mjesta za one koji od ranije čekaju na posao. Ali to se, očito, nije dogodilo i postoje dva glavna uzroka ovome.

• Znatan dio mladih koji završe školu ili fakultet nemaju radna mjesta koja se traže na tržištu rada. Programi škola i fakulteta nisu razvijeni u skladu s potrebama na tržištu rada, tako da mladi s diplomom idu ravno na burzu
• S druge strane, kad se pogleda ponuda na tržištu rada, očito je da se najviše traže zaposlenici za poslove u prerađivačkoj i tekstilnoj industriji - gdje su plaće male, a posao prilično naporan. Ovim je poslodavcima očito sve teže naći novu radnu snagu. Već mjesecima među najtraženijim poslovima nema onih s diplomom - najčešće je dovoljna samo trogodišnja škola, ili čak ni to.

Tako se čini da mnogi nezaposleni radije biraju ostati nezaposlenima, nego raditi teške i slabo plaćene poslove. Iz ovakvog stanja tržišta rada "smiješe" nam se dvije crne perspektive - a to su gašenje industrija koje ne mogu naći radnike, ali i pojačani odlazak mladih u inozemstvo.