Prema barometru zapošljavanja i dalje je više onih koji dođu na burzu nego onih koji se zaposle - evo zašto...

Premda je nezaposlenost u našem kraju dosegla rekordno niske stope otkako se ona uopće i mjeri - a radi se o 20 godina praćenja situacije - ipak postoje i dodatne brojke koje upućuju da nije sve tako idealno.

Najbolji uvid u zapošljavanje dobije se kad se pogleda HZZ-ov barometar zapošljavanja. Radi se o tablici koja prikazuje koliko je ljudi došlo na burzu izravno iz radnog odnosa i koliko ih se zaposlilo. U mjesecu listopadu 438 radnika je dalo ili dobilo otkaz - a zaposlilo ih se 425. Dakle, po tim parametrima, imamo negativan trend zapošljavanja od minus 13 radnika. Najveći je minus kod srednjoškolskih zanimanja do 3 godine i škola za KV i VKV radnike - tu ih je 149 došlo na burzu izravno s posla, a zaposlilo ih 111. S druge strane, kod osoba s višom školom i fakultetskim diplomama imamo plus od 39 radnika, a kod onih sa završenom 4-godišnjom srednjom plus 4. Evo i grafikona koji sve to zorno ocrtava:

S druge strane, ako se pogledaju podaci o zaposlenima u listopadu po rodovima zanimanja, vidjet ćemo i to da preko polovice novozaposlenih čine upravo oni sa završenom srednjom školom - sveukupno 57,9%, a od toga oni s 3-godišnjom srednjom čine 26,1%. No, bez obzira na tako visok udio u zapošljavanju, ipak više od četvrtine njih ne uspije naći posao. Ima više razloga za ovakve brojke, između ostalog bi se nešto trebalo promijeniti i u školskom sustavu kako bi radnici s 3-godišnjom školom lakše nalazili posao. Ipak još se vjerojatnijim razlogom čini problem ponude radnih mjesta - kojih se popuni tek 50-ak posto. KV i VKV radnici, po svemu sudeći, radije ostaju na burzi dok im se ne pruži prilika da rade ono što im po uvjetima odgovara.